Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (27. kolovoza 1770. - 14. studenog 1831.) njemački filozof, jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1831)

Naveden izvor uredi

  • Vorlesungen über die Philosophie der Weltgeschichte (1832.)
    • "Tko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito."
    • "Tko želi nešto veliko, taj se mora znati odricati. Tko, naprotiv, želi sve, taj zapravo ne želi i ne postiže ništa."

Nenaveden izvor uredi

  • Istinito je cjelina. Cjelina je pak samo suština koja se ispunjava svojim razvojem. O apsolutnome valja reći da je zapravo rezultat, da je tek na koncu ono što uistinu jest; a u tome se upravo sastoji njegova priroda, da je ono zbiljsko, subjekt ili samopouzdanje. Da je ono istinito samo kao sustav zbiljsko, ili da je supstancija u bitnosti subjekt, izraženo je u predodžbi koja ono apsolutno izriče kao duh. (Fenomenologija duha, Predgovor, 1807.)
  • Ono što je poznato nije spoznato upravo zato što je poznato.

Izvornik: Das Bekannte ist darum, weil es bekannt ist, nicht erkannt. (Fenomenologija duha, Predgovor, 1807.)

  • Osjetilno se u umjetnosti oduhovljava, a duhovno se u njoj javlja kao osjetilno... Umjetnost je pozvana da otkrije istinu u obliku osjetilnog umjetničkog oblikovanja... Sadržaj je umjetnosti ideja, a njen oblik osjetilni slikoviti lik.
  • Klasična umjetnička forma slobodno je adekvatno predstavljanje ideje u samoj njoj svojstvenom, njenom pojmu odgovarajućem liku... Taj je lik ljudski lik... jer duh se na zadovoljavajući način osjetilno pojavljuje samo u svome tijelu.
  • Um ili duh krajnja je zbilja, um posjeduje vječno rastuću svijest o sebi, a pomoću filozofije razvijamo samosvijest o cjelovitosti i oslobađamo se bezumnosti i proturječja djelomične spoznaje.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Wikipedije
Članak Georg Wilhelm Friedrich Hegel postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.