Filozofija

Naveden izvor

Platonova Akademija, rimski mozaik u Pompeijima iz 1. st. pr. Kr., sada u Museo Nazionale Archeologico, Napulj

"'Filozofija je postajanje sličnim bogu koliko je čovjeku moguće.' To je Platonova odredba filozofije." ~ novoplatoničar Ammonij, Commentaria in Aristotelem Graeca 4.3
- Izvorni kontekst u Platona: "Zlo ne može propasti - nužno je da uvijek nešto bude suprotno dobru - niti ono može imati sjedište među bogovima, već se od nužde okreće oko smrtne prirode i ovoga svijeta. Eto zašto treba pokušati što brže odavle bježati onamo. A taj bijeg je, koliko je moguće, postajanje sličnim bogu (ὁμοίωσις θεῷ κατὰ τὸ δυνατόν), a postajanje sličnim bogu jest postati pravedan i pobožan prema razboritosti (ὁμοίωσις δὲ δίκαιον καὶ ὅσιον μετὰ φρονήσεως γενέσθαι). (...) Bog nije nigdje nikako nepravedan, nego u najvećoj mogućoj mjeri pravedan, i nema toga što je njemu sličnije nego onaj od nas koji bi postao najpravedniji." ~ Platon, Theaitet, 176a-176b

"A osloboditi dušu od tijela uvijek se najviše i jedini trse oni koji pravo filozofiraju, i bavljenje time (ta vježba, praksa, zadaća) ono je čime se bave filozofi - oslobođenje i odvajanje duše od tijela (τὸ μελέτημα αὐτὸ τοῦτό ἐστιν τῶν φιλοσόφων, λύσις καὶ χωρισμὸς ψυχῆς ἀπὸ σώματος)." ~ Platon, Phaidon, 176d

"Filozofija je umjetnost života." / "Ars est enim philosophia vitae" ~ Ciceron, De finibus bonorum et malorum

"I veoma me obuzelo umsko mišljenje bestjelesnih (predmeta, tj. zbilje), a motrenje ideja podalo mi duhu krila, i za kratko sam vrijeme smatrao da sam postao mudar, i od gluposti se nadao da ću za čas gledati Boga (κατόψεστθαι τὸν Θεόν); to je naime svrha Platonove filozofije." ~ Iustin Mučenik, Razgovor sa Židovom Tryphonom (Trifunom), pogl. 2

"Mi kršćani vjerujemo i naučavamo, i naš spasitelj se drži toga da filozofija, to jest težnja za mudrošću (sapientiae studium), i religija nisu međusobno različne. Zato oni čiju nauku odbacujemo ne mogu imati udjela na našim sakramentima." ~ Aurelije Augustin, De vera religione, 7,23

"Filozofija je dakle sustav filozofijskih spoznaja ili umskih spoznaja iz pojmova. To je školski pojam te znanosti. Po svjetskome pojmu ona je znanost o krajnjim svrhama ljudskoga uma. Taj visoki pojam daje filozofiji dostojanstvo, tj. apsolutnu vrijednost. I doista je ona jedina koja sama ima nutarnju vrijednost, i svim drugim spoznajama tek daje neku vrijednost. (...) Jer filozofija je u krajnjem značenju znanost dovođenja svih spoznaja i umske uporabe u odnos spram krajnje svrhe ljudskoga uma, kojoj su, kao najvišoj, sve druge svrhe subordinirane i u njoj se moraju dovesti u jedinstvo. Polje filozofije u tome svjetskograđanskome značenju dade se svesti na ova pitanja:

1) Što mogu znati?

2) Što trebam činiti?

3) Čemu se smijem nadati?

4) Što je čovjek?" ~ Immanuel Kant, Logika

"Po mojem sudu najviša je zasluga istraživača - otkriti opstanak (Dasein zu enthüllen). Objašnjenje mu je sredstvo, put k odredištu, najbliža, a nikada zadnja svrha. Njegova je zadnja svrha ono što se ne da objasniti, što je jednostavno, nerazrješivo." ~ Friedrich Heinrich Jacobi, Allwill (1792.), str. 364
- Schellingova inačica: "Najviša zasluga filozofskoga istraživača nije postaviti apstraktne pojmove i iz njih izvesti sustave. Njegova je krajnja svrha čisti apsolutni bitak (reines absolutes Sein); njegova najveća zasluga jest ono što se nikada ne može svesti na pojmove, što se ne može objasniti, što se ne može razviti, ukratko, ono što je nerazrješivo, neposredno, jednostavno - to otkriti i objaviti." ~ Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, O Jastvu kao principu filozofije ili o neovisnu u ljudskome znanju (1795.) §. 9.

"Cjelina našega znanja nema uporišta ako ju ne drži nešto što se samo nosi vlastitom snagom, a to nije drugo nego ono što je po slobodi zbiljsko. Početak i kraj svake filozofije jest - sloboda!" ~ Friedrich Wilhelm Joseph Schelling, O Jastvu ako principu filozofije ili o neuvjetovanu u ljudskome znanju (1795.), §. 6.

Caspar David Friedrich, Dva muškarca pri motrenju Mjeseca, 1819.-1820.

"Najbolje filozofiranje ipak jest i zauvijek ostaje ono koje je druževno (gesellige, koje se odvija u društvu). Ono je navlastito zbiljsko, ono neposredno živi; dolazi iz srca i ide u srce. I ako sva filozofija treba postati zbiljski život, kako kažu mudri, onda ova već jest takva. Jer svatko, tko u takvu razgovoru iskreno i otvoreno sudjeluje, sam je njeno posebno uobličenje." ~ Karl Wilhelm Ferdinand Solger, Erwin. Četiri razgovora o lijepu i umjetnosti, 1815.

"Pojmiti ono što jest zadaća je filozofije, jer ono što jest jest um. Što se tiče pojedinca, i tako je svatko sin svojega vremena; zato je također filozofija svoje vrijeme obuhvaćeno mislima. Jednako je budalasto utvarati si da je neka filozofija nadišla svoje sadašnje vrijeme kao da neki pojedinac preskače svoje vrijeme, preskače Rhodos. Ako to njegova teorija doista nadilazi, ako si gradi svijet kakav treba biti, onda taj svijet doduše egzistira, no samo u njegovu mnijenju - u mekanu elementu u koji se da ugraditi što god se hoće." ~ Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, 1821. (zapravo listopad 1820.)

"Filozofija je beskorisno - premda vladalačko - znanje. Filozofija je strahovita ali rijetka zapitanost spram istine bitka. Filozofija je utemeljenje istine uz istodobno nemanje istinitoga. Filozofija je htjeti vratiti se u iskon povijest i stoga htjeti preko sebe samoga." ~ Martin Heidegger, Beiträge zur Philosophie (Vom Ereignis)