Peter Drucker
Peter Ferdinand Drucker (19. studenoga 1909. – 11. studenoga 2005.), američki pisac austrijskoga podrijetla. Otac suvremene teorije menadžmenta, konzultant i sveučilišni profesor.
Naveden izvor
uredi- »Sistem baziran na informacijama također omogućuje daleko veću diverzifikaciju. Tako je, primjerice, moguće imati unutar iste korporacijske strukture čisto upravljačke jedinice, zadužene za optimaliziranje onoga što postoji, i poduzimačke jedinice, koje su zadužene za to da ono što postoji proglase zastarjelim, stvarajući sutra nešto novo.
Tradicionalna organizacija u osnovi počiva na naredbodavnom autoritetu. Tok se kreće odozgo prema dolje. Organizacija na bazi informacija počiva na odgovornosti. Tok je kružan: od dna prema gore i zatim ponovno dolje. Prema tome, sistem na bazi informacija može funkcionirati samo ako svaki pojedinac i svaka jedinica prihvate odgovornost: za svoje ciljeve i prioritete, za svoje odnose i komunikacije. Svatko se mora zapitati: Što bi kompanija trebala očekivati od nas i za što nas treba smatrati odgovornima u smislu izvršenja i doprinosa? Tko u organizaciji mora znati i shvaćati što pokušavamo raditi, kako bi i oni i mi mogli obavljati svoj posao? Od koga u organizaciji možemo saznati te i te informacije; o kome ovisimo kad je riječ o znanju, specijaliziranim umijećima? I tko, s druge strane, ovisi o nama i za koje informacije, znanje, specijalnosti? Koga mi moramo podržavati i od koga mi trebamo tražiti podršku?« - »Konvencionalna organizacija poslova bila je prvobitno modelirana po uzoru na vojsku. Sistem baziran na informacijama mnogo više podsjeća na simfonijski orkestar. Svi instrumenti sviraju istu partituru. Ali svaki svira svoj, različiti dio. Sviraju zajedno, ali rijetko kad jednoglasno. Postoji više violina, ali prva violina nije "šef" rogovima, zapravo prva violina nije čak ni "šef" ostalim violinama. A isti taj orkestar može, u toku kratkog razdoblja jedne večeri, odsvirati pet muzičkih djela, posve različitih po stilu, načinu izrade partitura i solističkim instrumentima.
U orkestru, međutim, partituru dobivaju i svirači i dirigent. U poslovanju, partitura se piše dok se izvodi. Da bi znao što je partitura, svatko u informacijski baziranoj organizaciji mora se rukovoditi i snalaziti prema ciljevima koji su dogovoreni unaprijed i posve jasno shvaćeni. Upravljanje uz pomoć ciljeva i samokontrole je, nužno, integrirajući pristup informacijski bazirane strukture.« - »Stoga informacijski bazirana organizacija zahtijeva visoku samodisciplinu. To ipak omogućuje brzo donošenje odluka i brzo reagiranje, što opet omogućuje i veliku fleksibilnost i znatnu diverzifikaciju. Te će se prednosti moći postići samo ako postoje razumijevanje, zajedničke vrijednosti i iznad svega, međusobno poštovanje. To vjerojatno isključuje financijski baziranu diverzifikaciju konglomerata. Ako svaki svirač mora poznavati partituru, tada mora postojati zajednički jezik, neka zajednička jezgra jedinstva. A to, pokazalo je iskustvo, može pribaviti ili neko zajedničko tržište (primjerice, dobavljači sredstava za zaštitu zdravlja ili kućanice) ili neka zajednička tehnologija. Čak i kod tradicionalnog sistema baziranog na autoritetu, diverzifikacija koja počiva prvenstveno na financijskoj kontroli, kao što je slučaj kod tipičnog konglomerata, nikad ne traje duže nego što traje položaj njezina osnivača. Ali, ako je organizacija informacijski bazirana, diverzifikacija u kojoj je financijska kontrola jedini zajednički jezik vrlo će se vjerojatno raspasti poput Babilonske kule.
Informacijski bazirana organizacija nije popustljiva, ona je disciplinirana. Ona zahtijeva snažno i odlučno vodstvo; vrhunski dirigenti su bez iznimke neizrecivi perfekcionisti koji mnogo traže od svirača. Prvorazrednog dirigenta čini sposobnost da i najmlađe i najbeznačajnije svirače u dnu orkestra navede na takvu izvedbu kao da sveukupan dojam ovisi o tome kako svaki od tih instrumenata izvodi svoj mali doprinos. Drugim riječima, informacijski baziranoj organizaciji potrebno je vodstvo koje poštuje izvedbu, ali zahtijeva samodisciplinu i odgovornost od nadzornika na najnižoj razini sve do vrhunskog rukovodstva.«[1]
Izvori
uredi- ↑ Peter F. Drucker, »Sviranje u informacijskom "orkestru"« (str. 145. – 148.), u zborniku radova: Informacijske tehnologije i razvoj, uredili Velimir Srića i Đuro Njavro, prevela Dunja Vražić-Stejskal, Privredni vjesnik, Zagreb, 1988., ISBN 86-80815-12-8, str. 147. i 148.