Ivo Andrić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: uk:Іво Андрич |
Ivo Andrić - nadopunio |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Andric Ivo.jpg|mini|desno|
[[Datoteka:Eugène Delacroix - La liberté guidant le peuple.jpg|mini|desno|200px|'''"Svi pravi životi su lijepi i teški"''']]
[[Datoteka:Atelje-idyll Konstnärens hustru med dottern Suzanne av Carl Larsson 1885.jpg|mini|desno|200px|'''"Žena stoji, kao vrata, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta"''']]
[[Datoteka:1910, Miroslav Kraljevic, Autoportret sa psom, ulje, 110x85,5, Moderna galerija Zagreb.jpg|mini|desno|200px|'''"Čudno je kako je malo potrebno da budemo sretni, i još čudnije kako nam često baš to malo nedostaje!"''']]
'''[[w:Ivo Andrić|<font color="darkblue">Ivo Andrić</font>]]''' (1892. – 1975.), [[hrvatski jezik|hrvatski]], srpski, te bosanski pjesnik, prozaik, književnik i diplomat iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine.
Line 5 ⟶ 8:
* „Gospođu Croatiu volim stalno i nesretno. Nesretnija je nego ikad, ali ja je volim više nego ikad. Nije ona kriva što je nesretna ni ja što je volim.”<ref>Lada Žigo, »Mirnim perom u rat!« // ''[[w:Republika (časopis)|<font color="darkred">Republika</font>]] : [http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?cID=casopisi&eID=republika mjesečnik] za književnost, umjetnost i društvo'', godište LXIV., br. 6., lipnja 2008. / gl. ur. [[w:Ante Stamać|Ante Stamać]], Zagreb : Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga, 2008., ISSN 0350-1337, str. 89. – 96.</ref>
<!-- ** Potpuni izvor citata, uključujući eventualne koautore, naslov djela i izdanje -->
== Nenaveden izvor ==
* "Svi pravi [[život]]i su lijepi i teški"
* "Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se [[strah|bojali]]. A nije trebalo. Trebalo je živjeti"
* "Mir i spokojstvo, jedina su dobra i najveće dostojanstvo skromnih i bezimenih [[ljudi]]"
* "Tok događaja u [[život]]u ne zavisi od nas, nikako ili vrlo malo, ali način na koji ćemo te događaje podnijeti, u dobroj mjeri zavisi od nas"
* "Dođu, tako, vremena, kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati!"
* "[[Život]] nam vraća samo ono što mi drugima dajemo"
* "[[Ljubav]], kad je iskrena i duboka, lako prašta i zaboravlja"
* "Ono što je najljepše na iskrenoj i dubokoj [[ljubav]]i na kojoj je sve lijepo, to je da u odnosu prema onome koga volimo nijedna naša mana ne dolazi do izražaja. Mnogo šta što je zlo u nama izčezava, a ono što je dobro ustostručuje se"
* "Mnogi postignu ono što su htjeli, a izgube sebe"
* "Čovjek koji ne voli nije sposoban da osjeti veličinu tuđe [[ljubav]]i, ni snagu ljubomore, ni opasnost koja se u njoj krije."
* "[[Čovjek]]a ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno"
* "Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog djetinjstva"
* "[[Žene|Žena]] stoji, kao vrata, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta"
* "Mladost je sretno doba u kome čovjek počinje da vjeruje u sebe, a još nije prestao da vjeruje drugima"
* "Prekori između starih i harmoničnih supružnika bezazleni su, bez oštrine, ne sudaraju se nego klize lako kao oni kamenčići beluci koje je rijeka u toku godina zaoblila i uglačala do savršenstva, tako da više vezuju par ljudi nego što ga dijele"
* "Tko čini [[Dobrota|dobro]], od njega se još više dobra očekuje"
* "Ima ljudi čiji je život tako dobro ispunjen da ni svojom [[smrt|smrću]] ne mogu da nas obeshrabre"
* "U zemlji [[mržnja|mržnje]] najviše mrze onoga tko ne umije da mrzi"
* "Oh, ugasite [[mržnja|mržnju]]! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne može živjeti bez opraštanja"
* "Ljepša [[duša]] dublje jeca"
* "Onaj koji ne iznosi nježni cvijet svoje [[duša|duše]] na vjetrove iskušenja, pa ma ga i cijela spasio i prenio do kraja, tome je kao da ga nikad nije ni imao"
* "Ništa ne može tako da nas prevari kao naše rođeno osjećanje smirenosti i prijatnog zadovoljstva tokom stvari"
* "Rana koja se krije, sporo i teško zarasta"
* "Možda je u početku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni [[strah]]. Od straha su ljudi zli, surovi i podli, od straha su darežljivi, čak i dobri"
* "Slabe i plašljive ljude [[strah]] nagoni da rade upravo ono čega se najviše boje"
* "Ima izvjesnih [[misao|mislilaca]] čija filozofija nije ništa drugo, do neki duševni komoditet, neko rimovanje misli"
* "Čudno je kako je malo potrebno da budemo [[Sreća|sretni]], i još čudnije kako nam često baš to malo nedostaje!"
* "Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna"
* "Ništa ljude ne vezuje tako kao zajednički i sretno proživljena [[nesreća]]"
* "Najteže je čovjeku kad sam nad sobom osjeti samilost"
* "Ljudi koji sami [[Lijenost|ne rade]] i ne poduzimaju ništa u životu, lako gube strpljenje i padaju u pogreške kad sude o tuđem radu"
== Izvori ==
| |||