Marie von Ebner-Eschenbach: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
početak sređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Ebner-Eschenbach.jpg|mini|desno|250px|'''Marie von Ebner-Eschenbach''']]
[[Datoteka:Carl Larsson Brita as Iduna.jpg|mini|250px|desno|'''"Ne nazivaj se siromašnim zato što ti se nisu ostvarili snovi; zaista je siromašan samo onaj koji nikad nije sanjao"''']]▼
'''[[w:Marie von Ebner-Eschenbach|Marie von Ebner-Eschenbach]]''' (13. rujna 1830. – 3. prosinca 1916.), austrijska književnica. Posljednja je pjesnikinja stare Austrije, kroničar podunavskih sudbina, života pojedinaca i skupina između dvoraca i sela. Počela je s dramama, ali je svoj vlastiti izraz našla u prozi. U stilu psihološkog realizma, opisuje život bečkog dvora, ali pokazuje i humanu osjećajnost prema siromašnim staležima. Izraz joj se odlikuje oštrim opservacijama, blagim humorom i dotjeranim jezikom.
==Naveden izvor==
* "Najdalje dopru u bezobzirnosti oni koji od života ne traže ništa do svoje udobnosti"▼
* "Značajka je velikih ljudi da drugima postavljaju mnogo manje zahtjeve nego samima sebi"▼
** ''Aphorismen'' (1890., strana
* "Najnesretnija su razmažena [[djeca]], ona već u mladim godinama upoznaju patnje tirana"
** ''Aphorismen'' (1890., strana 39.)
▲
* "Sretni robovi su najljući neprijatelji [[sloboda|slobode]]"▼
▲** ''Aphorismen'' (1890., strana 77.)
* "Prije nego što se predaš [[osama|osami]], porazmisli dobro jesi li sam sebi blagotvorno društvo"
** ''Aphorismen'' (1890., strana 78.)
▲* "Sretni robovi su najljući neprijatelji [[sloboda|slobode]]"
▲* "Najdalje dopru u bezobzirnosti oni koji od života ne traže ništa do svoje udobnosti"
** ''Aphorismen'' (1890., strana
▲* "Značajka je velikih ljudi da drugima postavljaju mnogo manje zahtjeve nego samima sebi"
** ''Aphorismen'' (1890., strana
==Nenaveden izvor==
Line 32 ⟶ 28:
* "Gdje bi bila moć [[žene|žena]], kad ne bi bilo muške umišljenosti"
* "Plemeniti ljudi smatraju svoje duhovno i materijalno bogatstvo dobrom koje im je povjereno na čuvanje"
* "[[Vjernost]] je nešto tako sveto da ona posvećuje i nezakonit odnos"
* "Ni za što nismo tako zahvalni kao za zahvalnost"
* "Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje savjesti"
Line 39 ⟶ 35:
* "Čovjek ostaje mlad dok još može učiti, stjecati nove navike i podnijeti prigovor"
* "Naše ćemo riječi, doduše, ponovno naći na usnama svojih [[Prijateljstvo|prijatelja]], ali ne više kao svoju, nego kao njihovu svojinu"
* "Genij pokazuje put, [[talent]] njime kroči"
* "Svađe između [[Prijateljstvo|prijatelja]] ne znače ništa. Opasne su samo one svađe među onima koji se potpuno ne razumiju"
* "Okrutnost nemoćnog očituje se kao ravnodušnost"
Line 46 ⟶ 42:
* "Mi rado potcjenjujemo ono što imamo, a precjenjujemo ono što jesmo"
* "Slabić je uvijek spreman da zaniječe čak i svoje vrline, ako bi one mogle izazvati negodovanje"
* "Na Zemlji bi se činilo manje [[zlo|zla]] kada se [[zlo]] ne bi činilo u ime dobra"
* "Strast je uvijek patnja, čak i kad je zadovoljena"
* "Najmanji [[Grijeh|griješnici]] čine najveću pokoru"
Line 52 ⟶ 48:
* "Ne može se svima pomoći – kaže uskogrudan i ne pomaže nikome"
* "Vrlo malo razumiju oni koji razumiju samo ono što se može objasniti"
* "[[Kajanje]] je zakašnjelo uviđanje"
* "U [[nesreća|nesreći]] većinom ponovno stječemo mir što nam ga je oteo strah od nesreće"
* "Što više ljubiš samoga sebe, to si više vlastiti neprijatelj"
Line 63 ⟶ 59:
== Vanjske poveznice ==
{{Wikipedija}}
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/a/arthur_schopenhauer.html Citati - brainyquote.com ]
* [http://www.quotationspage.com/quotes/Arthur_Schopenhauer/ Citati - quotationspage.com ]
| |||