Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
 
== Naveden izvor ==
* "[[:w:jezik|Jezik]], čist [[:w:materinji jezik|materinji jezik]] poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan [[:w:pisac|pisac]] ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika"
** Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o [[:w:Milutin Cihlar Nehajev|Nehajevljevu]] romanu ''Bijeg''.<ref>[[:w:Stjepan Babić|Stjepan Babić]], [[:w:Božidar Finka|Božidar Finka]], [[:w:Milan Moguš|Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis : s pravopisnim rječnikom'', 2. izd., Nova Hrvatska, London, 1984., str. 20.</ref>
* "Da, [[:w:Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] je [[:w:hrvatsko državno pravo|hrvatska]] i po trećem pravu: po pravu pobjede hrvatskoga duha koji je ovladao cvijetom tamošnje latinske i »turske« moderne omladine, među kojom je jedan [[:w:Safvet-beg Bagašić|Safvet-beg Bašagić]], Milićević, begovi Kapetanovići, [[:w:Osman Hadžić|Osman Hadžić]], sjajni pjesnik Alaupović itd. Pitajte ovog izvrsnog rezbara Iliju Logarića iz Konjica ili stolara Gošnjaka, pa nek vam reknu na komu je Bosna. Ono što će vam ovi kazati može vam dokazati jedini Hercegovac na prastaroj [[:w:Sorbonna|Sorbonni]], gosp. Jelavić. Bosna je čisto hrvatska, i ako se anektira, može samo kao grudi u kojima je i opet malacko zakucalo hrvatsko srce... Pomozite Hrvatima ako ste slobodoljubac"<ref name="Dojm"/>
** Matoš u ''Dojmovima, Ogledima''.<ref name="Dojm">Antun Gustav Matoš, ur. [[Dragutin Tadijanović]], ''Dojmovi. Ogledi'', Sabrana djela Antuna Gustava Matoša ; sv. 3., Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ; Liber ; Mladost, 1973., str. 132.</ref>
* "Jer što je domovina? Svakako nije narod – narod bez zemlje, kao ni zemlja što nije zemlja bez naroda."<ref name="hkv30misli">[[:w:Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatsko kulturno vijeće]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10429-domoljubne-misli-i-poruke-a-g-matoa.html Domoljubne misli i poruke A. G. Matoša], 5. veljače 2012.</ref>
* "Cijeli napor [[:w:mađarizacija|madžarske]] duge i podmukle navale proti nama ima isto obilježje trganja hrvatskog narodnog korijena iz hrvatske zemlje."<ref name="hkv30misli"/>
* "Prometna, financijska, eksponentska njihova politika ide za tim da Hrvat postane kralj [[:w:Ivan Bez Zemlje|Ivan bez zemlje]]."<ref name="hkv30misli"/>
* "Slavoniju su nam preko [[:w:latifundij|latifundija]] dotepenih ili izrođenih [[:w:spahija|spahija]], pa preko ungarošvapskih i pravoslavnih, u nehrvatskom duhu odgojenih [[:w:kolonija|kolonija]] skoro već pregazili, stegnuvši našu otimanu zemlju taktikom prometnih pruga, te između Pešte i Rijeke ne može Hrvatska imati industrijskog i trgovačkog središta."<ref name="hkv30misli"/>
* "Stvaranjem sarajevskog ekonomskog centra Hrvatska je ekonomski takoreći upropaštena i budemo li dalje goloruki gledali te realne nevjerovatnosti, mi smo za 50 godina narod bez zemlje, tj. mi nismo više narod, jer postadosmo slijepci bez zemlje."<ref name="hkv30misli"/>
* "Vi dobro znate, da je ponajveća naša strast Evropa, Zapad, Evropa umjetnosti, znanja i slobode, pa ako danas slušamo s poštovanjem svaki novi zvuk te velike kulturne simfonije, ne radimo li isto, što su činili najbolji naši literarni prethodnici?"<ref name="hkv30misli"/>
* "Jest, i proti Hrvatskoj je organizovana statička sila u svim modernim oblicima tiranije i korupcije, proti nama je militarizam, kapitalizam i antinacionalna organizacija proleterskih radničkih udruženja, ali mi, vjerujući u etične vrijednosti savremene Evrope, znamo da su pokojna vremena kada je [[:w:Karlo Veliki|Karlo Veliki]] mogao raseliti, iskorijeniti Sase, kada je austro-rusko-pruski apsolutizam upropastio Poljsku, jer danas, barem u Evropi, i najsurovije sile imaju samo dotle pravo postojati dok su etične, braneći interese više kulture i civilizacije. "<ref name="hkv30misli"/>
* "Veliki [[:w:kapitalizam|kapitalizam]] postoji samo kao pogodba konkurencije, natjecanja, bez kojega nema velikog napretka."<ref name="hkv30misli"/>
* "[[:w:Militarizam|Militarizam]] postoji, po (malo licemjernom) priznanju najmoćnijih njegovih reprezentanata, samo kao čuvar evropskog mira i reda."<ref name="hkv30misli"/>
* "Teorijski internacionalizam socijalista u praski je svuda – osim kod nas – nacionalističan. "<ref name="hkv30misli"/>
* "Veliki imperijalizmi, malim narodima kobni, nalaze uspjeha samo u barbarstvu neevropejskih kolonija, dok se može predviđati vrijeme kada će zbog ekonomskih konkurencija, kao što je npr. sjeveroamerička, Evropa malo po malo morati ulaziti u ekonomski savez koji mora uroditi i savezom političkim."<ref name="hkv30misli"/>
520

uređivanja