Karl Marx: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Dodaje: eu:Karl Marx
Croq (Razgovor | doprinosi)
Redak 5:
 
== Naveden izvor ==
*Izuzevši Poljaka, Rusa i u najboljem slučaju Slavena u Turskoj, nijedan slavenski narod nema budućnosti jer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politički i industrijski uvjeti samostalnosti i životne sposobnosti.
*U Beču su Hrvati, Panduri, Česi, Serešanci i slično smeće ugušili germansku slobodu...
*Slovenci i Hrvati odvajaju Njemačku i Mađarsku od Jadranskog mora; ni Njemačka ni Mađarska ne mogu dozvoliti da budu odvojene od Jadranskog mora iz "zemljopisnih i komercijalnih nužnosti...
*Filozofi su svijet samo različito ''tumačili'', ali radi se o tome da ga se ''izmijeni''. (''XI. teza o Feuerbachu'')
* [[Charles Darwin|Darwin]] je privukao pažnju na [[povijest]] prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju u [[život]]u bilja i životinja. Zar povijest stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, povijest ljudi razlikuje se od povijesti prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka povijest religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ova posljednja metoda je jedino materijalistička, dakle, [[znanost|znanstvena]]. Mane apstraktnog prirodno-znanstvenog materijalizma, koji isključuje povijesni napredak, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti. (''[[Kapital]]'')
Line 16 ⟶ 19:
* Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu točku na kojoj više ne mogu podnositi kapitalističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani. (''[[Kapital]]'')
* U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat prijelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. (''[[Kapital]]'')
 
 
== Nenaveden Izvor ==