Wikicitat

Franjo Tuđman: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
+2 / +1 / +1
Redak 4:
 
== Naveden izvor ==
 
* »Danas, nakon što smo u Jugoslaviji pa i u svijetu, jedno vrijeme živjeli pod opsesijom socijalističkog integralizma, i nakon što su neki smatrali da pobjeda revolucije i Titova komunizma treba dovesti do integralnog jugoslavenstva (moram priznati da ja nikada nisam spadao među takve), ponovo bivamo svjedocima unitarističkih tendencija, pod utjecajem socijalističkog međunarodnog integralizma. I gdje smo? Nacionalno pitanje postavlja se kao težišno u svim višenacionalnim državama. Što se svijet više kulturno, civilizacijski, tehnički, informatički integrira, nacionalno se sve više ispoljava.«<ref>Milovan Baletić (ur.), Vinko Česi, Kata Zalović-Fišter (prir.): ''Ljudi iz 1971. : Prekinuta šutnja'', Zagreb : Dopunski izdavački program Vjesnik, NIŠPRO Vjesnik, travnja 1990., str. 195.</ref>
**»Hrvatska povijest je moja povijest« – razgovor za časopis Polet, br. 415. i 416., od 27. listopada i 10. studenoga 1989. (razgovarali Mate Bašić i Ivica Buljan).
Line 28 ⟶ 27:
* "Nisu nam za sva zla samo drugi krivi. Niti će nam u bilo kakvim okolnostima samo drugi krojiti sudbinu. I za sadašnje stanje svi na svoj način snosimo dio odgovornosti. A pogotovo za budućnost: svoju osobnu, svoga zvanja i svoga naroda."<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/11121999/prilozi.htm Slobodna Dalmacija, 11. prosinca 1999. posebno izdanje]</ref>
 
* Pobjednik koji ne zna [[Praštanje|praštati]], taj sije klice novih [[razdor]]a i budućih [[zlo|zala]]. A hrvatski narod to ne želi. Nije želio ni sve ono što smo ovdje pretrpili u [[Vukovar]]u i u čitavoj Hrvatskoj. ... Sve ovo što činimo nije samo u uskom, lokalnom interesu, nego i u općehrvatskom, općeuropskom, u interesu [[mir]]a, [[budućnost]]i ovoga kraja i [[Europa|Europe]]. I neka nam živi [[suživot]] [[Hrvati|hrvatskog]] [[narod]]a sa [[Srbi|srpskom]] i drugim etničkim zajednicama na ovim područjima. Neka nam živi jedina i [[Vječnost|vječna]] [[Hrvatska]].
== Citati o osobi ==▼
** Govor u [[Vukovar]]u [[8. lipnja]] [[1997.]], povodom reintegracije istočnog dijela [[Slavonija|Slavonije]] u ustavno-pravni poredak [[RH]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=3o7su8BfM24#t=5356s (VIDEO) YouTube: ''Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države'' (HRT, 2010.) ~ 1:29:16]</ref>
 
▲== Citati o osobi ==
*"Nisam želio ići [u Haag] da ne štetim Tuđmanu. On i Milošević nisu isto i ne bi bilo pošteno da se Tuđmanu sudi u Haagu. No, mislim da bi oni to uradili."
**[[Kiro Gligorov]], ''[[#Kiro Gligorov: Iako je Haag inzistirao, odbio sam svjedočiti protiv Tuđmana|Jutarnji list]]'' (Vurušić, 2007.)
Line 36 ⟶ 37:
**[[Zvonimir Berković]]
 
*»Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«
*»Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«<ref>Tomislav Ćorić: ''Hrvatska žena u povijesti'', Zagreb : »K. Krešimir«, 1997., ISBN 953-6264-48-X, str. 32. {{Citat|Ako ne može pomoći drukčije, onda kao starica Ana Anić poručuje predsjedniku dr. Franji Tuđmanu: »Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«|Ćorić, 1997., 32.}}</ref><ref>Ivan Tolj (ur.), Nikola Bićanić, Kemal Mujičić: ''Za Hrvatsku'', Zagreb : Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Uprava za informativno–psihološku djelatnost, 1992., str. 277.</ref><ref>Franjo Tuđman, ekskluzivni interview za list MI od 29. siječnja 1992. {{Citat|Dobio sam, još u predizbornoj kampanji, pismo od jedne starice koja mi je napisala pristupnicu u HDZ i piše (valjda nije ni pučke škole završila): »Ja ću za Te molit Boga, a Ti oslobodi Rvacku!« Potpisala ga je, mislim, sa Ana Anić. To sam dobio negdje potkraj 1989. godine. Nekoliko mjeseci poslije toga bio sam u Clevelandu u društvu naših ljudi, hrvatskih iseljenika, dotad različitih opredjeljenja, ali su se okupili oko toga mog programa. I te iste riječi mi izgovara majka domaćina. Ja sam mislio da je to ona žena koja mi je bila pisala. I pitam je, da li ste to Vi, majko? Ne! Ona je bila Anić, ova se zvala Katić. Ali te iste riječi, iste!|''Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku'' - ''MI'' XVI/1992, 1-2, str. 4-6}}</ref>▼
**Ana Anić, 1989.<ref>Tomislav Ćorić: ''Hrvatska žena u povijesti'', Zagreb : »K. Krešimir«, 1997., ISBN 953-6264-48-X, str. 32. {{Citat|Ako ne može pomoći drukčije, onda kao starica Ana Anić poručuje predsjedniku dr. Franji Tuđmanu: »Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«|Ćorić, 1997., 32.}}</ref><ref>Ivan Tolj (ur.), Nikola Bićanić, Kemal Mujičić: ''Za Hrvatsku'', Zagreb : Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Uprava za informativno–psihološku djelatnost, 1992., str. 277.</ref><ref name=katic />
**Ana Anić, 1989.
▲*»Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku*Gđa.«<ref>Tomislav Ćorić: ''Hrvatska žena u povijesti''Katić, Zagreb : »K1990. Krešimir«, 1997., ISBN 953-6264-48-X, str. 32. {{Citat|Ako ne može pomoći drukčije, onda kao starica Ana Anić poručuje predsjedniku dr. Franji Tuđmanu: »Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«|Ćorić, 1997., 32.}}</ref><ref>Ivan Tolj (ur.), Nikola Bićanić, Kemal Mujičić: ''Za Hrvatsku'', Zagreb : Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Uprava za informativno–psihološku djelatnost, 1992., str. 277.</ref><refname=katic>Franjo Tuđman, ekskluzivni interview za list MI od 29. siječnja 1992. {{Citat|Dobio sam, još u predizbornoj kampanji, pismo od jedne starice koja mi je napisala pristupnicu u HDZ i piše (valjda nije ni pučke škole završila): »Ja ću za Te molit Boga, a Ti oslobodi Rvacku!« Potpisala ga je, mislim, sa Ana Anić. To sam dobio negdje potkraj 1989. godine. Nekoliko mjeseci poslije toga bio sam u Clevelandu u društvu naših ljudi, hrvatskih iseljenika, dotad različitih opredjeljenja, ali su se okupili oko toga mog programa. I te iste riječi mi izgovara majka domaćina. Ja sam mislio da je to ona žena koja mi je bila pisala. I pitam je, da li ste to Vi, majko? Ne! Ona je bila Anić, ova se zvala Katić. Ali te iste riječi, iste!|''Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku'' - ''MI'' XVI/1992, 1-2, str. 4-6}}</ref>
 
 
* „Zbog svojih otvorenih, kritičkih izjava o [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] problemima – o hegemonističkoj politici [[Srbija|Srbije]], položaju [[Hrvatska|Hrvatske]] i službenom, preuveličanom broju broju žrtava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji, bio je nakon [[Josip Broz Tito|Titine]] smrti izložen političkom progonu i osuđen na [[zatvor]]sku kaznu. Srdačnost, otvorenost i [[hrabrost]], crte su njegovog [[karakter]]a. U svojoj knjizi, Franjo Tuđman naglašava razlike između pozitivnog i negativnog nacionalizma. Kao sudionik 12. Konferencije Zaklade za mir i sporazumijevanje, ostavio je nezaboravno sjećanje na svoju ličnost i vrline“.
** prof. [[Folmer Wisti]], U časopisu ''Regional Contact'', koji je izašao nakon što je dr. Franjo Tuđman bio izabran prvim predsjednikom samostalne Republike Hrvatske<ref>http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/5949-prije-23-godine-dr-franjo-tudman-u-kopenhagenu-u-lipnju-1989-godine</ref>
 
* Nije uvijek bilo lako raditi s njim. No, bio je domoljub i shvaćao je što su najvažniji ciljevi: reintegrirati istočnu Slavoniju, osigurati hrvatske granice i riješiti se [[UN]]-a što prije kako bi se nastavilo sa svojim [[Posao|poslom]].
** [[Jacques Paul Klein]], voditelj misije UN-a u intervjuu uklopljenom u dokumentarnu seriju [[HRT]]-a ''Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države'' iz [[2010.]] god.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=3o7su8BfM24#t=5339s (VIDEO) YouTube: ''Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države'' (HRT, 2010.) ~ 1:28:59]</ref>
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
== Vidi još ==
* [[Detuđmanizacija]]
 
== Vanjske poveznice ==
{{Wikipedija|Franjo Tuđman}}
 
* [http://www.tudjman.hr/rekli-su/ <u>www.tudjman.hr</u> - dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik]
 
*{{Izvor
Dobavljeno iz "https://hr.wikiquote.org/wiki/Franjo_Tuđman"