Franjo Tuđman: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+2 / +1 / +1 |
+++ |
||
Redak 4:
== Naveden izvor ==
* "Možete mi evo, uzeti i slobodu, pa i život, ali ne i misao, ne i istinu, ne i moj prilog povijesti naroda kojemu pripadam."
**Utorak, [[14. kolovoza]] [[1984.]] (III - 81. dan) - iz dnevnika pisanog u zatvoru<ref>[http://www.tudjman.hr/promisljanja/ Tudjman.hr<small>/promisljanja</small>]</ref>
* »Danas, nakon što smo u Jugoslaviji pa i u svijetu, jedno vrijeme živjeli pod opsesijom socijalističkog integralizma, i nakon što su neki smatrali da pobjeda revolucije i Titova komunizma treba dovesti do integralnog jugoslavenstva (moram priznati da ja nikada nisam spadao među takve), ponovo bivamo svjedocima unitarističkih tendencija, pod utjecajem socijalističkog međunarodnog integralizma. I gdje smo? Nacionalno pitanje postavlja se kao težišno u svim višenacionalnim državama. Što se svijet više kulturno, civilizacijski, tehnički, informatički integrira, nacionalno se sve više ispoljava.«<ref>Milovan Baletić (ur.), Vinko Česi, Kata Zalović-Fišter (prir.): ''Ljudi iz 1971. : Prekinuta šutnja'', Zagreb : Dopunski izdavački program Vjesnik, NIŠPRO Vjesnik, travnja 1990., str. 195.</ref>
**»Hrvatska povijest je moja povijest« – razgovor za časopis Polet, br. 415. i 416., od 27. listopada i 10. studenoga 1989. (razgovarali Mate Bašić i Ivica Buljan).
* "U ovom teškom trenutku i na povijesnoj prekretnici, pozivam vas, braćo i sestre da ispunite svoju svetu dužnost u obrani domovine. Budimo složni u borbi za slobodu naše hrvatske zemlje, našega mora i neba nad jedinom i vječnom nam Hrvatskom"
**Poziv na obranu 5. listopada 1991. na HTV-u
* "Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvi sami želimo i nećemo nikome dopuštati sa strane da nam propisuje kakva ta Hrvatska treba da bude"
**Govor na trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu
*"..Draga hrvatska braćo i sestre, imamo na čemu graditi svoju povijest, imamo zašto biti povijesni i čuvajmo to što smo stvorili. Znajmo da je naša sudbina samo u našim rukama. Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska!"
**Govor na trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu
*"Mi nećemo dopustiti ostacima jugokomunističkog sustava, niti jugosrpskog, stanje kakvo smo bili zatekli u Hrvatskoj uspostavom hrvatske slobode i demokracije. Nećemo dopustiti da nam sve to dovedu u pitanje. Nećemo to dopustiti tim jugokomunističkim ostacima, ali ni onim političkim diletantima, bezglavim smušenjacima koji ne vide o čemu se zapravo radi danas u Hrvatskoj i u svijetu sa kojekakvim regionalnim planovima...Nećemo dopustiti onima koji se vežu i sa crnim vragom protiv hrvatske slobode i hrvatske nezavisnosti, ne samo sa crnim, nego i zelenim i žutim vragovima...Nećemo dopustiti onim koji se povezuju sa svima protivnicima hrvatske samostalnosti, ne samo povezuju nego im se nude, ne samo da im se nude nego im se prodaju za Judine škude, kao što se i sami hvale da dobivaju dotacije iz svih centara svijeta, a povezuju se od fundamentalističkih ekstremista, do kojekakvih lažnih propovjednika, pseudodemokratskih obmanjivača koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija."
**Govor u Zračnoj luci Zagreb 23. studenoga 1996.
*"Da! Mi smo stvarali svoju Hrvatsku (........) za ljudska prava i za slobodu medija, ali za ljudska prava prije svega većine hrvatskoga naroda. Ali ćemo, razumije se, mi sa tom hrvatskom slobodom i demokracijom osigurati i manjini ta ljudska prava i slobodu medija. Ali nećemo dopustiti da nam ti sa strane rješavaju, odnosno nameću rješenja. Hrvatska neće biti ničija kolonija. Hrvatska je dosta bila i pod Mlečanima i pod Stambolom, i pod Bečom i pod Peštom, i pod Beogradom. Hrvatska je izvojevala svoju slobodu, svoju samostalnost, svoje pravo da sama odlučuje o svojoj sudbini."
**Govor u Zračnoj luci Zagreb 23. studenoga 1996.
*"Velebnom pobjedom demokracije, koja je omogućila saziv i ovakav sastav Hrvatskoga sabora, stvorena je takva duhovna klima da gotovo zahtijeva svečarske velike riječi. <br> Međutim, prilike u kojima živimo, okolnosti koje nas okružuju i osobito zadaće što su pred nama ne dopuštaju nam blještavi trijumfalizam, niti velika i olaka obećanja. Ipak, pozivajući na krajnju razboritost i promišljenost, daleko smo od svake zdvojnosti i pesimističkog malodušja."
**{{wikizvor2|Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.|Govor u Saboru 30. svibnja 1990.}}
* "Nisu nam za sva zla samo drugi krivi. Niti će nam u bilo kakvim okolnostima samo drugi krojiti sudbinu. I za sadašnje stanje svi na svoj način snosimo dio odgovornosti. A pogotovo za budućnost: svoju osobnu, svoga zvanja i svoga naroda."<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/11121999/prilozi.htm Slobodna Dalmacija, 11. prosinca 1999. posebno izdanje]</ref>
* Pobjednik koji ne zna [[Praštanje|praštati]], taj sije klice novih [[razdor]]a i budućih [[zlo|zala]]. A hrvatski narod to ne želi. Nije želio ni sve ono što smo ovdje pretrpili u [[Vukovar]]u i u čitavoj Hrvatskoj. ... Sve ovo što činimo nije samo u uskom, lokalnom interesu, nego i u općehrvatskom, općeuropskom, u interesu [[mir]]a, [[budućnost]]i ovoga kraja i [[Europa|Europe]]. I neka nam živi [[suživot]] [[Hrvati|hrvatskog]] [[narod]]a sa [[Srbi|srpskom]] i drugim etničkim zajednicama na ovim područjima. Neka nam živi jedina i [[Vječnost|vječna]] [[Hrvatska]].
** Govor u [[Vukovar]]u [[8. lipnja]] [[1997.]], povodom reintegracije istočnog dijela [[Slavonija|Slavonije]] u ustavno-pravni poredak [[RH]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=3o7su8BfM24#t=5356s (VIDEO) YouTube: ''Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države'' (HRT, 2010.) ~ 1:29:16]</ref>
== Citati o osobi ==
*"Nisam želio ići [u Haag] da ne štetim Tuđmanu. On i Milošević nisu isto i ne bi bilo pošteno da se Tuđmanu sudi u Haagu. No, mislim da bi oni to uradili."
**[[Kiro Gligorov]], ''[[#Kiro Gligorov: Iako je Haag inzistirao, odbio sam svjedočiti protiv Tuđmana|Jutarnji list]]'' (Vurušić, 2007.)
*"Došlo je vrijeme da pogledamo istinu u oči... Nema sumnje da je Tuđman svojim redefiniranjem Pavelićeve NDH kao izrazom stoljetnih težnji hrvatskog naroda za svojom državom, zapravo ekshumirao tu mentalnu tvorevinu, ubrizgao joj svježu krv i omogućio joj da još generacijama živi."
**[[Zvonimir Berković]]
*»Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«
**Ana Anić, 1989.<ref>Tomislav Ćorić: ''Hrvatska žena u povijesti'', Zagreb : »K. Krešimir«, 1997., ISBN 953-6264-48-X, str. 32. {{Citat|Ako ne može pomoći drukčije, onda kao starica Ana Anić poručuje predsjedniku dr. Franji Tuđmanu: »Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«|Ćorić, 1997., 32.}}</ref><ref>Ivan Tolj (ur.), Nikola Bićanić, Kemal Mujičić: ''Za Hrvatsku'', Zagreb : Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Uprava za informativno–psihološku djelatnost, 1992., str. 277.</ref><ref name=katic />
**Gđa. Katić, 1990.<ref name=katic>Franjo Tuđman, ekskluzivni interview za list MI od 29. siječnja 1992. {{Citat|Dobio sam, još u predizbornoj kampanji, pismo od jedne starice koja mi je napisala pristupnicu u HDZ i piše (valjda nije ni pučke škole završila): »Ja ću za Te molit Boga, a Ti oslobodi Rvacku!« Potpisala ga je, mislim, sa Ana Anić. To sam dobio negdje potkraj 1989. godine. Nekoliko mjeseci poslije toga bio sam u Clevelandu u društvu naših ljudi, hrvatskih iseljenika, dotad različitih opredjeljenja, ali su se okupili oko toga mog programa. I te iste riječi mi izgovara majka domaćina. Ja sam mislio da je to ona žena koja mi je bila pisala. I pitam je, da li ste to Vi, majko? Ne! Ona je bila Anić, ova se zvala Katić. Ali te iste riječi, iste!|''Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku'' - ''MI'' XVI/1992, 1-2, str. 4-6}}</ref>
* „Zbog svojih otvorenih, kritičkih izjava o [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] problemima – o hegemonističkoj politici [[Srbija|Srbije]], položaju [[Hrvatska|Hrvatske]] i službenom, preuveličanom broju broju žrtava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji, bio je nakon [[Josip Broz Tito|Titine]] smrti izložen političkom progonu i osuđen na [[zatvor]]sku kaznu. Srdačnost, otvorenost i [[hrabrost]], crte su njegovog [[karakter]]a. U svojoj knjizi, Franjo Tuđman naglašava razlike između pozitivnog i negativnog nacionalizma. Kao sudionik 12. Konferencije Zaklade za mir i sporazumijevanje, ostavio je nezaboravno sjećanje na svoju ličnost i vrline“.
** prof. [[Folmer Wisti]], U časopisu ''Regional Contact'', koji je izašao nakon što je dr. Franjo Tuđman bio izabran prvim predsjednikom samostalne Republike Hrvatske<ref>http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/5949-prije-23-godine-dr-franjo-tudman-u-kopenhagenu-u-lipnju-1989-godine</ref>
* Nije uvijek bilo lako raditi s njim. No, bio je domoljub i shvaćao je što su najvažniji ciljevi: reintegrirati istočnu Slavoniju, osigurati hrvatske granice i riješiti se [[UN]]-a što prije kako bi se nastavilo sa svojim [[Posao|poslom]].
** [[Jacques Paul Klein]], voditelj misije UN-a u intervjuu uklopljenom u dokumentarnu seriju [[HRT]]-a ''Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države'' iz [[2010.]] god.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=3o7su8BfM24#t=5339s (VIDEO) YouTube: ''Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države'' (HRT, 2010.) ~ 1:28:59]</ref>
* "Gospodine predsjedniče, Vi ste zadužili svoj [[narod]] jer ste mu u povijesnim trenucima bili na čelu i omogućili stvaranje [[Država|države]]. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi nećete dočekati izraze [[zahvalnost]]i za to. Učinit će to tek dolazeće generacije. Ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske [[povijest]]i, ali ne za [[život]]a, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom.
** [[Henry Kissinger]] - ''Dr. Franjo Tuđman - vizije i postignuća'' - UHIP, 2002., str. 141<ref name=rekli>[http://www.tudjman.hr/promisljanja/ Tudjman.hr<small>/rekli-su</small>]</ref>
* "Dolazim kako bih zahvalio predsjedniku Tuđmanu i [[Hrvati|hrvatskom narodu]] što potpomažu mirovni proces u [[Bosna|Bosni]]. Došao sam izraziti podršku ne samo [[mir]]ovnom procesu, nego i federaciji u Bosni između [[Musliman]]a i Hrvata, mirnom [[dogovor]]u o povratku Hrvatskoj zemlje u istočnoj Slavoniji i konačno partnerstvu Hrvatske ne samo sa [[SAD]], nego i s drugim zapadnim zemljama koje vjeruju u [[Sloboda|slobodu]], [[ljudska prava]] i [[Demokracija|demokraciju]], u mir i [[napredak]], i koje sve na tome rade zajedno.
** Predsjednik [[Bill Clinton]], veljače [[1996.]] (Thomas Patrick Melady: ''Tuđman i budućnost Hrvatske'', Zagreb 2003., 127.)<ref name=rekli />
* "Dragi gospodine Predsjedniče, (…) Prošli smo dugi put do postizanja mira u regiji i stvaranju uvjeta da jaka, neovisna i cjelovita Hrvatska zauzme svoje mjesto u zapadnoj [[obitelj]]i [[nacija]]. Vaše osobno vodstvo posljednje dvije godine bilo je apsolutno presudno za okončanje [[sukob]]a u nekadašnjoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i postavljanju [[temelj]]a trajnog mira i [[Pomirenje|pomirenja]]. Uvjeravam Vas da ćemo učiniti sve što možemo i nastaviti Vam pomagati u ovom teškom trenutku."
** Predsjednik [[Bill Clinton]] u pismu Predsjedniku Tuđmanu ''Vjesnik'', 24. studenoga 1996.<ref name=rekli />
* "O prvom hrvatskom predsjedniku se govori kao o političaru i državniku¸ a zanemaruje se bitna odrednica njegova mišljenja i [[djelo]]vanja – da je bio povjesničar. Dr. F. Tuđman svoju [[Politika|politiku]] nije izvodio iz pragmatičnih, ni iz dnevno političkih [[razlog]]a ili [[situacija]], nego na [[temelj]]u povijesnih dugoročnih [[Prosudba|prosudbi]] do kojih je došao tijekom desetljeća proučavanja europske i hrvatske [[povijest]]i. On je još [[1968.]], u vrijeme okupacije Čehoslovačke od [[SSSR]]-a, pisao o potrebi ujedinjenja [[Europa|Europe]] – u vrijeme kada je za mnoge to bila [[znanstvena fantastika]]…
** Miroslav Tuđman: ''Informacijsko ratište i informacijska znanost'', Zagreb HSN, 2008., str. 210.<ref name=rekli />
* "Predsjednik Franjo Tuđman svojom se [[Savjest|savješću]] opredijelio da svoj [[život]] uloži u dramatičnu borbu za slobodu [[čovjek]]a i hrvatskog naroda i za povijesnu [[Istina|istinu]] o tom narodu. Pišući knjigu o malim narodima i velikim idejama, kad veliki nisu [[Pravda|pravedni]], a činjenica je da su neke velike ideje ovoga krvavog [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] bile [[Protučovječnost|protučovječne]] jer su bile protubožje… Otkrio je prave [[problem]]e, pošao je svjesno [[put]]em koji će ga voditi u [[progon]]e, sve do [[Tamnica|tamnice]]. Nailazio je ne samo na [[nerazumijevanje]] velikih nego i na [[protivljenje]]. [[Dostojanstvo]] velikih se upravo tako očituje da budu [[zaštita]] slabih i malih, da jamče slobodu i ostvarenje neotuđivih ljudskih i nacionalnih prava potlačenih.
** Kardinal [[Franjo Kuharić]] - ''Glasnik HDZ-a'': dr. Franjo Tuđman 1922.-1999., 64.<ref name=rekli />
* "U bivšem sistemu dr. Franjo Tuđman imao je [[položaj]] i [[mogućnost]] da udobno živi s privilegijama i [[ugled]]om, ali uz cijenu da bude neosjetljiv za sudbinu svoga naroda. Znanjem i [[iskustvo]]m uvidio je nepravde i svojom savješću je izabrao težak [[put]] [[Nenasilje|nenasilne]] borbe za slobodu i povijesna prava i istinu o svom narodu. Otkrio je prave probleme, pošao je svjesno putem koji će ga voditi u progone, sve do tamnice. Nailazio je ne samo na nerazumijevanje velikih nego i na protivljenje. Dostojanstvo se velikih se upravo tako očituje da budu zaštita slabih i malih, da jamče slobodu i ostvarenje neotuđivih ljudskih i nacionalnih prava potlačenih."
** Kardinal [[Franjo Kuharić]]: Ne malakšimo, ''Kana'', 30/1999., br. 12, str. 12.<ref name=rekli />
* "Nisam susreo čovjeka koji bi više od njega vjerovao u narod i njegovo [[jedinstvo]].
** Akademik [[Ivan Aralica]]: ''Ambra'', Zagreb, 2001., 380.<ref name=rekli />
* "Ostaje neprijeporno: [[Amerika]] duguje vječnu zahvalnost [[George Washington|Washingtonu]] i [[Abraham Lincoln|Lincolnu]], a Francuska [[Charles De Gaulle|De Gaulleu]]. Ništa manje, ako ne i više, Hrvatska [[dug]]uje Tuđmanu. I što nas [[vrijeme]] više udaljuje od njega, sve jasnija bit će nam [[istina]]: da je najsvjetlije razdoblje hrvatske povijesti zauvijek obilježeno njegovim [[ime]]nom.
** [[Thomas Patrick Melady]] (Veleposlanik SAD-a pod tri predsjednika) - [[Dubravko Jelčić]]: ''Tuđman i budućnost Hrvatske'', Zagreb 2003., 183.<ref name=rekli />
* "Franjo Tuđman bio je hrvatski [[Domoljublje|domoljub]]. Njegovo [[djelo]] započeto je davno prije [[zbivanja]] iz proteklih nekoliko [[godina]]… Podupirući mandat Ujedinjenih Naroda i mirnu reintegraciju uz izbjegavanje novih sukoba, on je spasio tisuće [[život]]a – ne samo hrvatskih, nego i ljudi cijele regije. I što je još važnije, njegova [[Mudrost|mudra]] [[politika]] omogućila je normalizaciju odnosa sa SR Jugoslavijom… Znam da je strastveno vjerovao u europsku Hrvatsku…
** General [[Jacques Klein]] (upravitelj prijelazne uprave Vijeća sigurnosti UN-a za [[Hrvatsko Podunavlje]]) (iz knjige fra [[Andrija Nikić]]: ''Dr. Franjo Tuđman – tvorac Republike Hrvatske'', Mostar, 2000.<ref name=rekli />
* "Neka im [[Bog]] [[oprost]]i sve [[laž]]i o Tuđmanu … Na kraju dajem vam i osnovnu ocjenu dr. Tuđmana kao čovjeka. Volio je vlastiti narod, ali nije imao [[predrasuda]] ni prema komu. Otkad sam mu posto savjetnik pa do [[smrt]]i nikada ga nisam čuo da negativno govori o drugim narodima i [[vjera]]ma. Bio je svjestan politike [[granica]] u današnjoj Europi i nije tražio promjene za Hrvatsku. Ukazivao je na povijesne nepravde i [[ljudska prava]] Hrvata u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], Srbiji i na Kosovu…
** Prof. dr. [[Slobodan Lang]] (bivši savjetnik Predsjednika RH, Veleposlanik, zastupnik u Saboru), ''Hrvatski List'', br. 220, 11. prosinac 2008.<ref name=rekli />
* "Tuđman je bio mudar, poznavao je [[povijest]] i, otvoreno govoreći, uz njegovo [[vodstvo]] Hrvati su preko [[Oluja|Oluje]] i drugih [[Vojska|vojnih]] akcija spasili Bosnu i Hercegovinu.
** [[Herbert S. Okun]], američki veleposlanik: ''Večernji list'', 15. travnja 2006.<ref name=rekli />
== Izvori ==
{{Izvori|2}}
== Vidi još ==
Line 71 ⟶ 135:
|zbornik = Sabor.hr
}}
{{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[bs:Franjo Tuđman]]
| |||