Antun Gustav Matoš: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
navodnici i točke gdje pripadaju
Redak 3:
 
== Naveden izvor ==
* "[[:w:jezik|Jezik]], čist [[:w:materinji jezik|materinji jezik]] poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan [[:w:pisac|pisac]] ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika".”
** Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o [[:w:Milutin Cihlar Nehajev|Nehajevljevu]] romanu ''Bijeg''.<ref>[[:w:Stjepan Babić|Stjepan Babić]], [[:w:Božidar Finka|Božidar Finka]], [[:w:Milan Moguš|Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis : s pravopisnim rječnikom'', 2. izd., Nova Hrvatska, London, 1984., str. 20.</ref>
* "Da„Da, [[:w:Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] je [[:w:hrvatsko državno pravo|hrvatska]] i po trećem pravu: po pravu pobjede hrvatskoga duha koji je ovladao cvijetom tamošnje latinske i »turske« moderne omladine, među kojom je jedan [[:w:Safvet-beg Bagašić|Safvet-beg Bašagić]], Milićević, begovi Kapetanovići, [[:w:Osman Hadžić|Osman Hadžić]], sjajni pjesnik Alaupović itd. Pitajte ovog izvrsnog rezbara Iliju Logarića iz Konjica ili stolara Gošnjaka, pa nek vam reknu na komu je Bosna. Ono što će vam ovi kazati može vam dokazati jedini Hercegovac na prastaroj [[:w:Sorbonna|Sorbonni]], gosp. Jelavić. Bosna je čisto hrvatska, i ako se anektira, može samo kao grudi u kojima je i opet malacko zakucalo hrvatsko srce... Pomozite Hrvatima ako ste slobodoljubac".”<ref name="Dojm"/>
** Matoš u ''Dojmovima, Ogledima''.<ref name="Dojm">Antun Gustav Matoš, ur. [[Dragutin Tadijanović]], ''Dojmovi. Ogledi'', Sabrana djela Antuna Gustava Matoša ; sv. 3., Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ; Liber ; Mladost, 1973., str. 132.</ref>
* "Jer što je domovina? Svakako nije narod – narod bez zemlje, kao ni zemlja što nije zemlja bez naroda."<ref name="hkv30misli">[[:w:Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatsko kulturno vijeće]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10429-domoljubne-misli-i-poruke-a-g-matoa.html Domoljubne misli i poruke A. G. Matoša], 5. veljače 2012.</ref>
* "Cijeli napor [[:w:mađarizacija|madžarske]] duge i podmukle navale proti nama ima isto obilježje trganja hrvatskog narodnog korijena iz hrvatske zemlje."<ref name="hkv30misli"/>
* "Prometna, financijska, eksponentska njihova politika ide za tim da Hrvat postane kralj [[:w:Ivan Bezbez Zemlje|Ivan bez zemlje]]."<ref name="hkv30misli"/>
* "Slavoniju su nam preko [[:w:latifundij|latifundija]] dotepenih ili izrođenih [[:w:spahija|spahija]], pa preko ungarošvapskih i pravoslavnih, u nehrvatskom duhu odgojenih [[:w:kolonija|kolonija]] skoro već pregazili, stegnuvši našu otimanu zemlju taktikom prometnih pruga, te između Pešte i Rijeke ne može Hrvatska imati industrijskog i trgovačkog središta."<ref name="hkv30misli"/>
* "Stvaranjem sarajevskog ekonomskog centra Hrvatska je ekonomski takoreći upropaštena i budemo li dalje goloruki gledali te realne nevjerovatnosti, mi smo za 50 godina narod bez zemlje, tj. mi nismo više narod, jer postadosmo slijepci bez zemlje."<ref name="hkv30misli"/>
Redak 22:
* "Uskrs Lazara talijanskog, grčkog, rumunjskog, srpskog i bugarskog, ujedinjenja Njemačke i mirno odjeljenje Norveške od Švedske, neuspjelost većih tiranija da slome duh poljski, češki, irski, finski i madžarski jamče nam da se nalazimo u vremenu sveopćeg evropskog narodnog oslobođenja."<ref name="hkv30misli"/>
* "Hrvatske svijesti neće slomiti ni mnogo veća sila od antidemokratskog, neplodnog, nasilnog, kulturno nerazvijenog i korumpiranog mađarstva."<ref name="hkv30misli"/>
* "Zavirite u život i vidjet ćete da su glupani neodoljiva sila jer su u ogromnoj većini, proglašujući svakog odviše umnog čovjeka bijelom vranom, ludom, nesretnikom. "<ref name="hkv30misli"/>
* "Kumim vas dakle dušom, ne budite tako glupi da imate pameti! Sakrijete je, oglupite. "<ref name="hkv30misli"/>
* "Glupani su, kako rekoh, u eklatantnoj većini, većina je normalna i sve što nije glupo proglašuje se abnormalnim, ludim!"<ref name="hkv30misli"/>
* "Ne, ne, g. profesore, ni nismo šoviniste, nismo ni Hrvati dok naša elita smatra naročitim junaštvom sprdanje s hrvatskim pravima, negirajući u ime nekih ljudskih prava narodne pravice, kao da hrvatsko pravo nije rezultat svih tih pojedinačnih prava, kao da Hrvatska nije skup ljudi no čopor bespravne stoke, kao da je historijska Hrvatska ženska sumnjive prošlosti."<ref name="hkv30misli"/>
Redak 61:
 
== Citati o osobi ==
* "Pisati„Pisati hrvatskim jezikom ne znači prema tome samo upotrebljavati hrvatske riječi i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dođe do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove značajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku".”
** [[Antun Barac|Barac]] o Matoševoj prozi (1947.).<ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 124.</ref>