Friedrich Nietzsche: razlika između inačica

* "[[Kršćanstvo]] je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga [[život]]a stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima."

* "Temelj je kršćanstva kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv [[Zdravlje|zdravlja]]. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše [[ljepota]], vrijeđa mu i oči i uši."

* "Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga."

* "Za mene je [[Laži|laž]] ne htjeti vidjeti nešto što se vidi, ne htjeti nešto vidjeti onako kako se vidi: nije važno zbiva li se laž pred svjedocima ili bez svjedoka. Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko."

* "Gotovo sve što zovemo "višom kulturom" počiva na produhovljenju i produbljenju okrutnosti. Ona "divlja životinja" uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim."

* "U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe."

* "Muškarac koji ima dubinu u svojem duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lako s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno."

* "Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj tko ih doživljava i sam nešto užasno."

* "Pogled [[Ropstvo|roba]] je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome tko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, [[strpljenje]], [[marljivost]], [[poniznost]], [[ljubaznost]] - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. [[Moral]] robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj tko je "zao" pobuđuje strah; a prema moralu gospodara "dobar" je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram "lošeg" čovjeka osjeća prezir."

* "Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi "dobar" i "glup" približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja."

* "Tko se bori s nemanima, treba pripaziti da sam pritom ne postane neman. A kad dugo gledaš u [[bezdan]], i bezdan se zagleda u tebe."

* "... mislim na takozvane [[cinizam|cinike]], dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, "pravilo", a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju govoriti pred svjedocima. Cinizam je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost."

* "Mnogo [[govor]]iti o sebi može biti i sredstvo da se sebe sakrije."

* "Potreslo me ne to da si me [[Laži|lagao]], nego da ti više ne vjerujem."

* "Ne [[mržnja|mrzi]] se tako dugo dok se još potcjenjuje, nego tek onda kad se cijeni jednako ili više."

* "Moralno prosuđivanje i osuđivanje je omiljena osveta duhovno [[ograničenost|ograničenih]] onima koji su to manje, a također neka vrsta odštete za to da ih je [[priroda]] loše opskrbila, konačno i prigoda da se dobije duh i postane finim: - [[zloba]] produhovljuje."

* "Postoji [[oholost]] [[Dobrota|dobrote]] koja se doima kao [[zloća]]."

* "U [[osveta|osveti]] i u [[ljubav]]i [[Žene|žena]] je barbarskija od muškaraca."

* "''To sam ja učinio'' kaže moje [[sjećanje]]. ''To nisam mogao ja učiniti'' - kaže moj [[ponos]] i ostaje neumoljiv. Na koncu - sjećanje popušta."

* "I najškodljiviji čovjek možda je još uvijek najkorisniji od svih u pogledu održanja vrste; jer svojim djelovanjem on uzdržava u sebi ili u drugima nagone bez kojih bi ljudstvo već odavno bilo malaksalo i istrunulo."

* "Iz toga što je netko “velik čovjek” ne smije se zaključiti da je i čovjek. Možda je tek dijete, ili kameleon svih životnih uzrasta, ili kakva opčinjena ženica."

* "Najperfidniji način da se nekoj stvari naškodi jest namjerno je braniti pogrešnim razlozima."

* "Postoje rjeđi ljudi koji bi radije propali nego radili bez užitka: oni izbirljivi, koje je teško zadovoljiti, koji ne mare za bogat dobitak ako sam rad nije dobitak svih dobitaka - čak ako to mora biti i najteži, najgrublji rad. Inače su odlučno lijeni, sve ako je uz tu [[lijenost]] povezano osiromašenje, sramota, opasnost po zdravlje i život."

* "Tamo gdje se vlada, tu postoje mase; a gdje su mase, tu postoji potreba za robovanjem. Gdje ima robovanja, individue su malobrojne, i one imaju protiv sebe instinkte i savjest stada."

* "Onaj tko [[ljubav|ljubi]] želi bezuvjetno sam posjedovati žuđenu osobu, on hoće isto tako bezuvjetnu [[moć]] nad njezinom dušom baš kao i nad tijelom, on želi biti jedini ljubljen te kao ono najviše i najpoželjnije u drugoj se duši nastaniti i vladati."

* "Duhove koji traže [[mir]] prepoznajem po mnoštvu tamnih predmeta kojima se okružuju: onaj tko želi spavati zamračuje sobu ili puže u špilju."

* "Sve ono što je moga kova, u prirodi i u povijesti, govori mi, hvali me, tjera me naprijed, tješi me: ostalo ne čujem ili smjesta zaboravim. Mi smo neprekidno u vlastitom društvu."

* "Zakoni ne odaju ono što taj narod jest, nego ono što mu se pokazuje stranim, začudnim, čudovišnim, tuđinskim. Zakoni se odnose na izuzetke u ćudorednosti običaja; a najteže kazne pogađaju ono što je primjereno običaju susjednog naroda."

* "Spram slave si duh upravio? Na pouku onda pripazi: zarana se svojevoljno odreci počasti."

* "Onaj tko je nezadovoljan sobom, neprestano je spreman svetiti se za to: mi ostali bit ćemo njegove žrtve, makar jedino tako što ćemo morati podnosti njegov ružan pogled. Jer prizor ružnog čini lošim i turobnim."

* "Ono što je veliko u čovjeka, to je da je on most, a ne cilj: što se u čovjeka može ljubiti, to je da je prijelaz i silazak."

* "Treba obuzdati svoje srce; jer ako se ono pusti, ubrzo će otići i glava."

* "Ne okreće se svijet oko pronalazača novih buka, već pronalazača novih vrijednosti; ''nečujno se okreće''."

* "I što god mi postalo još sudbom, doživio još bilo što, u svemu će tome biti još putovanja i penjanja: ''čovjek doživljava najposlije samo sebe''."

* "Tko sebi ne zna zapovijedati, neka sluša. A mnogi zna sebi zapovijedati, ali tada mu nedostaje još mnogo toga da bi sebe i slušao."

* "Malo vrijednosti ima sve što ima cijenu."

* "Htijenje oslobađa: jer htijenje je stvaranje."

* "Nije dovoljno biti junak što udara mačem, mora se znati koga udarati."

* "Ovako hoću da su muškarac i žena: muškarac sposoban za rat, žena sposobna za rađanje, a oboje sposobni za ples i glavom i nogama."

* "Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim ženama koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse."

* "U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti."

* "Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek pokorava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno nego stoga što zapovijeda."

* "Svatko tko je zbacio postojeću običajnu normu dosad je uvijek slovio najprvo kao loš čovjek; ali ako poslije toga, kao što se događalo, ljudi nisu bili kadri pobuniti se, nego bi se time zadovoljili, onda bi se postupno izmijenio i predikat, a povijest barata gotovo isključivo tim lošim ljudima koje se kasnije proglašavalo dobrima."

* "[[Flegma]]tične naravi može se nadahnuti jedino tako da ih se fanatizira."

* "[[Ljudi|Čovjek]] koji [[govor]]i brzo i puno tone izvanredno duboko u našim očima i poslije najkraćeg općenja, čak i onda kad govori razumno, - ne samo u mjeri u kojoj je teško podnošljiv, nego daleko dublje. Jer mi slutimo kolikim mnogim ljudima je već teško pao, pa neprijatnosti koju izaziva priračunavamo još i nepoštovanje koje pretpostavljamo da ga inače prati."

* "Mnogi ljudi su naklonjeni [[Istina|istini]] - ne stoga što im je odvratno hiniti osjećaje, nego stoga što im teško uspijeva postići da se povjeruje u njihovo hinjenje. Ukratko, oni ne vjeruju u to da imaju glumačkog talenta, pa više drže do poštenja, do ''glumatanja istine''."

* "Gotovo posvuda [[ludilo]] je ono što utire put novoj misli, što kida stege nekog štovanog običaja i sujevjerja."

* "On je pogođen [[nesreća|nesrećom]], i sad dolaze "sažalitelji" i zorno mu predočuju njegovu nesreću - najzad oni odlaze zadovoljni i uzdignuti: naslađivali su se užasom nesretnika kao nad vlastitim užasom i sebi priredili jedno prijatno poslijepodne."

* "Među kukavicama je neumjesno išta kazati protiv [[hrabrost|hrabrost]]i, to izaziva prezir; a bezobzirni ljudi pokazuju se [[Ogorčenost|ogorčenima]] kad se kaže nešto protiv supatnje."

* "Ako napravimo odlučujući korak i stupimo na put koji se naziva "vlastitim putom": tad nam se odjednom otkrije jedna tajna: svi oni koji nam dotad bijahu [[prijateljstvo|prijatelji]] i s kojima bijasmo prisni, - svi oni su dotad sebi utvarali nadmoć nad nama, te su povrijeđeni. Najbolji od njih su popustljivi i strpljivo čekaju da već jednom iznova pronađemo "pravi put" - ta oni ga znaju! Ostali se izruguju i ponašaju se kao da smo privremeno poblesavili, te zlobno ukazuju na zavodnika. Oni najopakiji nas prikazuju kao notorne budale i naše motive nastoje ocrniti, a onaj najlošiji u nama vidi svog najlošijeg neprijatelja, nekoga tko žeđa za [[Osveta|osvetom]] zbog dugotrajne ovisnosti, - i pribojava nas se. Što, dakle, činiti? Preporučam: svoju suverenost započeti time što se godinu dana unaprijed svim svojim poznanicima dodijeli amnestiju za sve vrste grijeha."

* "Upravo nespretna, [[strah|strašljiva]] bića lako postaju ubojice: ona se ne razumiju u malu, svrsi primjerenu zaštitu ili osvetu, njihova mržnja, zbog pomanjkanja duha i prisebnosti, ne zna ni za kakav drugi izlaz osim za uništenje."

* "Povijest borbe morala protiv osnovnih instinkata života najveći je nemoral za koji je ikada znao svijet."

* "Što me ne uništi, čini me jačim."