Friedrich Nietzsche: Razlika između inačica

m
bez sažetka
m (nepostojeća poveznica)
mNo edit summary
 
'''''Antikrist (1888.)'''''
* "[[Kršćanstvo]] je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga [[život]]a stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima."
* "Temelj je kršćanstva kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv [[Zdravlje|zdravlja]]. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše [[ljepota]], vrijeđa mu i oči i uši."
* "Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga."
* "Za mene je [[Laži|laž]] ne htjeti vidjeti nešto što se vidi, ne htjeti nešto vidjeti onako kako se vidi: nije važno zbiva li se laž pred svjedocima ili bez svjedoka. Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko."
 
'''''S onu stranu dobra i zla (1886.)'''''
* "Gotovo sve što zovemo "višom kulturom" počiva na produhovljenju i produbljenju okrutnosti. Ona "divlja životinja" uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim."
* "U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe."
* "Muškarac koji ima dubinu u svojem duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lako s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno."
* "Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj tko ih doživljava i sam nešto užasno."
* "Otmjen čovjek odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost "dobrog" i "lošeg" znači koliko i "otmjenog" i "podlog": - suprotnost "[[Dobro|dobra]]" i "[[Zlo|zla]]" drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga tko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga tko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv."
* "Pogled [[Ropstvo|roba]] je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome tko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, [[strpljenje]], [[marljivost]], [[poniznost]], [[ljubaznost]] - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. [[Moral]] robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj tko je "zao" pobuđuje strah; a prema moralu gospodara "dobar" je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram "lošeg" čovjeka osjeća prezir."
* "Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi "dobar" i "glup" približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja."
* "Tko se bori s nemanima, treba pripaziti da sam pritom ne postane neman. A kad dugo gledaš u [[bezdan]], i bezdan se zagleda u tebe."
* "... mislim na takozvane [[cinizam|cinike]], dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, "pravilo", a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju govoriti pred svjedocima. Cinizam je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost."
* "Mnogo [[govor]]iti o sebi može biti i sredstvo da se sebe sakrije."
* "Potreslo me ne to da si me [[Laži|lagao]], nego da ti više ne vjerujem."
* "Ne [[mržnja|mrzi]] se tako dugo dok se još potcjenjuje, nego tek onda kad se cijeni jednako ili više."
* "Moralno prosuđivanje i osuđivanje je omiljena osveta duhovno [[ograničenost|ograničenih]] onima koji su to manje, a također neka vrsta odštete za to da ih je [[priroda]] loše opskrbila, konačno i prigoda da se dobije duh i postane finim: - [[zloba]] produhovljuje."
* "Postoji [[oholost]] [[Dobrota|dobrote]] koja se doima kao [[zloća]]."
* "U [[osveta|osveti]] i u [[ljubav]]i [[Žene|žena]] je barbarskija od muškaraca."
* "''To sam ja učinio'' kaže moje [[sjećanje]]. ''To nisam mogao ja učiniti'' - kaže moj [[ponos]] i ostaje neumoljiv. Na koncu - sjećanje popušta."
 
'''''Radosna znanost (1882., 1887.)'''''
* "I najškodljiviji čovjek možda je još uvijek najkorisniji od svih u pogledu održanja vrste; jer svojim djelovanjem on uzdržava u sebi ili u drugima nagone bez kojih bi ljudstvo već odavno bilo malaksalo i istrunulo."
* "Iz toga što je netko “velik čovjek” ne smije se zaključiti da je i čovjek. Možda je tek dijete, ili kameleon svih životnih uzrasta, ili kakva opčinjena ženica."
* "Najperfidniji način da se nekoj stvari naškodi jest namjerno je braniti pogrešnim razlozima."
* "Postoje rjeđi ljudi koji bi radije propali nego radili bez užitka: oni izbirljivi, koje je teško zadovoljiti, koji ne mare za bogat dobitak ako sam rad nije dobitak svih dobitaka - čak ako to mora biti i najteži, najgrublji rad. Inače su odlučno lijeni, sve ako je uz tu [[lijenost]] povezano osiromašenje, sramota, opasnost po zdravlje i život."
* "Tamo gdje se vlada, tu postoje mase; a gdje su mase, tu postoji potreba za robovanjem. Gdje ima robovanja, individue su malobrojne, i one imaju protiv sebe instinkte i savjest stada."
* "Onaj tko [[ljubav|ljubi]] želi bezuvjetno sam posjedovati žuđenu osobu, on hoće isto tako bezuvjetnu [[moć]] nad njezinom dušom baš kao i nad tijelom, on želi biti jedini ljubljen te kao ono najviše i najpoželjnije u drugoj se duši nastaniti i vladati."
* "Duhove koji traže [[mir]] prepoznajem po mnoštvu tamnih predmeta kojima se okružuju: onaj tko želi spavati zamračuje sobu ili puže u špilju."
* "Sve ono što je moga kova, u prirodi i u povijesti, govori mi, hvali me, tjera me naprijed, tješi me: ostalo ne čujem ili smjesta zaboravim. Mi smo neprekidno u vlastitom društvu."
* "Zakoni ne odaju ono što taj narod jest, nego ono što mu se pokazuje stranim, začudnim, čudovišnim, tuđinskim. Zakoni se odnose na izuzetke u ćudorednosti običaja; a najteže kazne pogađaju ono što je primjereno običaju susjednog naroda."
* "Spram slave si duh upravio? Na pouku onda pripazi: zarana se svojevoljno odreci počasti."
* "Dovoljan je već jedan jedini [[Ljudi|čovjek]] nesklon [[radost]]i, pa da čitavom kućanstvu nametne trajnu [[mrzovolja|mrzovolju]] i tmurno nebo; a jedino se nekim čudom dogodi da netko takav izostane!"
* "Onaj tko je nezadovoljan sobom, neprestano je spreman svetiti se za to: mi ostali bit ćemo njegove žrtve, makar jedino tako što ćemo morati podnosti njegov ružan pogled. Jer prizor ružnog čini lošim i turobnim."
 
'''''Tako je govorio Zaratustra (1883., 1885.)'''''
* "Preklinjem vas, braćo moja, ''ostanite vjerni zemlji'' i ne vjerujte onima koji vam govore o nadzemaljskim [[nada]]ma! Trovači su to, svjesno ili nesvjesno. To su oni što preziru [[život]], to su oni što umiru i što su samootrovani, sita ih je zemlja ova: mogu stoga da nestanu!"
* "Ideš [[žene|ženama]]? Ponesi bič!"
* "Ono što je veliko u čovjeka, to je da je on most, a ne cilj: što se u čovjeka može ljubiti, to je da je prijelaz i silazak."
* "Treba obuzdati svoje srce; jer ako se ono pusti, ubrzo će otići i glava."
* "Ne okreće se svijet oko pronalazača novih buka, već pronalazača novih vrijednosti; ''nečujno se okreće''."
* "I što god mi postalo još sudbom, doživio još bilo što, u svemu će tome biti još putovanja i penjanja: ''čovjek doživljava najposlije samo sebe''."
* "Čovjek se oduči od ljudi, kad živi među ljudima: u ljudi je odviše sve samo prednja strana - čemu tu dalekovidne, vidovite oči!"
* "Tko sebi ne zna zapovijedati, neka sluša. A mnogi zna sebi zapovijedati, ali tada mu nedostaje još mnogo toga da bi sebe i slušao."
* "Malo vrijednosti ima sve što ima cijenu."
* "Htijenje oslobađa: jer htijenje je stvaranje."
* "Nije dovoljno biti junak što udara mačem, mora se znati koga udarati."
* "Ovako hoću da su muškarac i žena: muškarac sposoban za rat, žena sposobna za rađanje, a oboje sposobni za ples i glavom i nogama."
* "Mali čovjek, a posebno pjesnik - kako marljivo riječima okrivljuje život! Čujte ga, ali ne prečujte mi užitak koji je u svakom tom okrivljavanju! Takve koji okrivljuju život: njih prevlada život za tren oka. "Ti me ljubiš?" - kaže besramna žena: "počekaj još malo, još za tebe nemam vremena."
 
'''''Misli o moralnim predrasudama'''''
* "Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim ženama koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse."
* "Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: bolesnici šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!"
* "U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti."
* "Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek pokorava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno nego stoga što zapovijeda."
* "Svatko tko je zbacio postojeću običajnu normu dosad je uvijek slovio najprvo kao loš čovjek; ali ako poslije toga, kao što se događalo, ljudi nisu bili kadri pobuniti se, nego bi se time zadovoljili, onda bi se postupno izmijenio i predikat, a povijest barata gotovo isključivo tim lošim ljudima koje se kasnije proglašavalo dobrima."
* "[[Flegma]]tične naravi može se nadahnuti jedino tako da ih se fanatizira."
* "[[Ljudi|Čovjek]] koji [[govor]]i brzo i puno tone izvanredno duboko u našim očima i poslije najkraćeg općenja, čak i onda kad govori razumno, - ne samo u mjeri u kojoj je teško podnošljiv, nego daleko dublje. Jer mi slutimo kolikim mnogim ljudima je već teško pao, pa neprijatnosti koju izaziva priračunavamo još i nepoštovanje koje pretpostavljamo da ga inače prati."
* "Mnogi ljudi su naklonjeni [[Istina|istini]] - ne stoga što im je odvratno hiniti osjećaje, nego stoga što im teško uspijeva postići da se povjeruje u njihovo hinjenje. Ukratko, oni ne vjeruju u to da imaju glumačkog talenta, pa više drže do poštenja, do ''glumatanja istine''."
* "Gotovo posvuda [[ludilo]] je ono što utire put novoj misli, što kida stege nekog štovanog običaja i sujevjerja."
* "On je pogođen [[nesreća|nesrećom]], i sad dolaze "sažalitelji" i zorno mu predočuju njegovu nesreću - najzad oni odlaze zadovoljni i uzdignuti: naslađivali su se užasom nesretnika kao nad vlastitim užasom i sebi priredili jedno prijatno poslijepodne."
* "Među kukavicama je neumjesno išta kazati protiv [[hrabrost|hrabrost]]i, to izaziva prezir; a bezobzirni ljudi pokazuju se [[Ogorčenost|ogorčenima]] kad se kaže nešto protiv supatnje."
* "Ako napravimo odlučujući korak i stupimo na put koji se naziva "vlastitim putom": tad nam se odjednom otkrije jedna tajna: svi oni koji nam dotad bijahu [[prijateljstvo|prijatelji]] i s kojima bijasmo prisni, - svi oni su dotad sebi utvarali nadmoć nad nama, te su povrijeđeni. Najbolji od njih su popustljivi i strpljivo čekaju da već jednom iznova pronađemo "pravi put" - ta oni ga znaju! Ostali se izruguju i ponašaju se kao da smo privremeno poblesavili, te zlobno ukazuju na zavodnika. Oni najopakiji nas prikazuju kao notorne budale i naše motive nastoje ocrniti, a onaj najlošiji u nama vidi svog najlošijeg neprijatelja, nekoga tko žeđa za [[Osveta|osvetom]] zbog dugotrajne ovisnosti, - i pribojava nas se. Što, dakle, činiti? Preporučam: svoju suverenost započeti time što se godinu dana unaprijed svim svojim poznanicima dodijeli amnestiju za sve vrste grijeha."
* "Upravo nespretna, [[strah|strašljiva]] bića lako postaju ubojice: ona se ne razumiju u malu, svrsi primjerenu zaštitu ili osvetu, njihova mržnja, zbog pomanjkanja duha i prisebnosti, ne zna ni za kakav drugi izlaz osim za uništenje."
* "Povijest borbe morala protiv osnovnih instinkata života najveći je nemoral za koji je ikada znao svijet."
 
'''''Sumrak idola (1888.)'''''
* "Što me ne uništi, čini me jačim."
 
== Nenaveden izvor ==
* "Ako čovječanstvu nedostaje cilj – nedostaje li i samo [[čovjek|čovječanstvo]]."
* "Svaki [[čovjek]] dobro zna da na svijetu živi samo jednom, da je on nešto jedinstveno, i da ni u najrjeđem slučaju ne može od tako divne šarolike raznovrsnosti po drugi put nastati nešto tako jedinstveno kao što je on" - "Schopenhauer kao odgojitelj".
 
* "Ništa nije lijepo, samo je čovjek lijep: na toj [[naivnost]]i počiva sva [[estetika]], to je njena ''prva'' [[istina]]. Dodajmo odmah i drugu: ništa nije ružnije od čovjeka koji izobličuje – time smo postavili granice carstva estetičkoga suda"
* "Čekati, biti strpljiv, to znači [[Misao|misliti]]."
* "[[Država]] je najhladnija od svih hladnih nemani. I hladno laže: i ova [[laži|laž]] gmiže iz njenih usta: ''Ja, država, ja sam [[narod]]''"
 
* "Tko ima ''zašto'' zbog kojeg [[život|živi]], može se nositi s gotovo bilo kojim ''kako''"
* "[[Država]] je najhladnija od svih hladnih nemani. I hladno laže: i ova [[laži|laž]] gmiže iz njenih usta: ''Ja, država, ja sam [[narod]]''."
* "Prava [[ljubav]] razmišlja o trenutku i o vječnosti, ali nikada o trajanju"
 
* "Čekati, biti strpljiv, to znači [[Misao|misliti]]"
* "Kultura može izrasti i procvjetati samo iz života."
* "Ni dobar ni zao nije svijet! A [[čovjek]] isto tako"
 
* "Najbolji način da se svaki dan započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga [[čovjek]]a mogli [[radost|obradovati]]"
* "Lakše se neke strasti sasvim odreći, nego u njoj biti umjeren."
* "Ako čovječanstvu nedostaje cilj – nedostaje li i samo [[čovjek|čovječanstvo]]"
 
* "[[Žene|Žena]] je zagonetka čije se rješenje zove materinstvo"
* "Mudar ne kažnjava zato što je netko loše postupao, nego da loše ne bi postupao."
* "Srce puno [[hrabrost]]i i [[dobrota|dobrote]] treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan"
 
* "Zaista, između [[vjera|vjere]] i prave [[znanost]]i ne postoji srodstvo, ni prijateljstvo, pa ni samo neprijateljstvo: one žive na različitim zvijezdama"
* "Najbolji način da se svaki dan započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga [[čovjek]]a mogli [[radost|obradovati]]."
* "Zapovijeda se onome koji sam sebe ne zna slušati"
* "Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak [[Prijateljstvo|prijateljstva]] stvara nesretne brakove."
* "Kultura može izrasti i procvjetati samo iz života"
* "Ne vjeruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti."
* "U [[mržnja|mržnji]] je [[strah]]"
* "Ni dobar ni zao nije svijet! A [[čovjek]] isto tako."
* "Svatko posjeduje upravo toliko umišljenosti koliko mu nedostaje [[razum]]a"
* "Ništa nije lijepo, samo je čovjek lijep: na toj [[naivnost]]i počiva sva [[estetika]], to je njena ''prva'' [[istina]]. Dodajmo odmah i drugu: ništa nije ružnije od čovjeka koji izobličuje – time smo postavili granice carstva estetičkoga suda."
* "Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak [[Prijateljstvo|prijateljstva]] stvara nesretne brakove"
 
* "U ljubaznosti je mnogo prezira prema ljudima"
* "Prava [[ljubav]] razmišlja o trenutku i o vječnosti, ali nikada o trajanju."
* "Ne vjeruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti"
* "Pomozi sam sebi; tada ti i svatko pomaže."
* "Zbog prijestupa se ne trebaš kajati, nego učiniti jedno dobro djelo više"
 
* "Lakše se neke strasti sasvim odreći, nego u njoj biti umjeren"
* "Savjetujem vam, dakle, moji prijatelji – ne vjerujte onima u kojih je nagon kažnjavanja jak."
* "Pomozi sam sebi; tada ti i svatko pomaže"
* "Srce puno [[hrabrost]]i i [[dobrota|dobrote]] treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan."
* "Savjetujem vam, dakle, moji prijatelji – ne vjerujte onima u kojih je nagon kažnjavanja jak"
* "Svaki [[čovjek]] dobro zna da na svijetu živi samo jednom, da je on nešto jedinstveno, i da ni u najrjeđem slučaju ne može od tako divne šarolike raznovrsnosti po drugi put nastati nešto tako jedinstveno kao što je on." - "Schopenhauer kao odgojitelj".
* "Mudar ne kažnjava zato što je netko loše postupao, nego da loše ne bi postupao"
* "Svatko posjeduje upravo toliko umišljenosti koliko mu nedostaje [[razum]]a."
 
* "Tko ima ''zašto'' zbog kojeg [[život|živi]], može se nositi s gotovo bilo kojim ''kako''."
 
* "U ljubaznosti je mnogo prezira prema ljudima."
* "U [[mržnja|mržnji]] je [[strah]]."
 
* "Zaista, između [[vjera|vjere]] i prave [[znanost]]i ne postoji srodstvo, ni prijateljstvo, pa ni samo neprijateljstvo: one žive na različitim zvijezdama."
* "Zapovijeda se onome koji sam sebe ne zna slušati."
* "Zbog prijestupa se ne trebaš kajati, nego učiniti jedno dobro djelo više."
 
* "[[Žene|Žena]] je zagonetka čije se rješenje zove materinstvo."
 
== Vanjske poveznice ==
8.804

uređivanja