Vladimir Bakarić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno |
+1 |
||
Redak 7:
* »Ali to nije kod formuliranja ovog člana sve. Jugoslavija je federativna država, pri čemu je Hrvatska nacionalna jedinica, nacionalna republika. Srbi bi u tom pogledu, bez obzira na njihove velike zasluge za vrijeme rata, bez obzira na naše bratstvo, gledajući apstraktno, odvojeno od Jugoslavije, mogli biti samo nacionalna manjina. Mi smo u Jugoslaviji bratska zajednica, u kojoj su Hrvati i Srbi jednakopravne i ravnopravne nacije, i prema tome, ne mogu Srbi u Hrvatskoj biti ništa drugo nego ravnopravni s Hrvatima.«<!-- čitav odlomak je naveden -->
** Vladimir Bakarić o prvom Ustavu NRH, na Petoj sjednici Sabora, 13. siječnja 1947.<ref name="Dru">Vladimir Bakarić, ''Društvene klase, nacija i socijalizam'', izbor tekstova: Jakov Franić i Vladimir Štokalo, Biblioteka ''Suvremena misao'', Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 177.</ref>
* »U ovu teoriju, razumije se, u Ustavu nismo ulazili, nego smo zapisali: srpski, hrvatski. Jer, time nismo ulazili u pitanje: kakav je jezik? Ali smo sasvim jasno kazali: svaki narod ima pravo da svoj jezik zove kako hoće i da oni budu ravnopravni, da ga može da razvija onako kako sam hoće. Tako je došlo do te definicije.«
** Vladimir Bakarić o ustavnoj definiciji jezika.<ref>Stevo Ostojić, ''Javni dnevnik : zagrebački kulturni i društveni horizonti : 1952–1983'', 2. dopunjeno izd., ČGP Delo, OOUR »Globus«, Izdavačka djelatnost, Zagreb; Prosveta, OOUR »Izdavačka delatnost«, Beograd, 1984., str. 215.</ref>
<!-- * » « -->
| |||