Josip Broz Tito: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Srediti ili ukloniti? Naveden izvor ili nenaveden izvor!?
dopunjeno
Redak 18:
* "Ko nama danas može zamjeriti ako smo činili nešto što je jačalo našu snagu, ne prestajući, naravno, da se borimo. Niko od nas nije ni pomislio da Nijemci više neće ići protiv nas. Jedino smo znali da je i njima potreban predah, da bi napravili novi strategijski plan, i da ćemo se sigurno ponovo sukobiti. Ja ni jednog momenta nisam sumnjao u to da oni neće, čim prije to budu mogli, udariti na nas. Ali, kao što sam malo prije rekao u govoru, sprovodili smo naš strategijski plan - da idemo prema Crnoj Gori i Sandžaku, i dalje prema Kosovu, južnoj Srbiji i Makedoniji, da bi naše jedinice ojačali novim snagama."
** na proslavi 35. godišnjice Bitke na Neretvi 12. studenoga 1978.<ref>Jozo Tomašević, ''Četnici u Drugom svjetskom ratu : 1941 – 1945'', preveo Nikica Petrak, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979., str. 223.</ref>
* »Ljudi se vraćaju natrag, u historiju svoga naroda, počinju po njoj da čeprkaju i zaboravljaju na budući razvitak naše socijalističke zajednice kao cjeline. Nijedna naša republika, sama za sebe, ne bi bila ništa, da nismo svi zajedno. Jačajući i ubuduće naše jedinstvo, mi moramo stvarati svoju, jugoslavensku socijalističku historiju, ne dirajući u nacionalno pravo pojedinih republika da gaje svoje tradicije, i to ne na štetu već u interesu čitave zajednice. To je naš put, to mi hoćemo, a ne razbijanje našeg jedinstva. Mi ne mislimo, kao razni građanski elementi koji se nisu slili sa socijalističkom mišlju u našem razvitku i koji utiču i na neke komuniste, da treba da se vraćamo na stari put.«
 
** U govoru u [[Split]]u 1962.<ref>Josip Broz Tito, ''Samoupravni socijalizam: izbor tekstova'', 1. izd., priredio Mirko Bolfek, »Školska knjiga«, Zagreb, 1974., str. 143.</ref>
 
== Nenaveden izvor ==
Line 35 ⟶ 36:
* »Tito je i kod nas i u svijetu postao simbolom svega onoga što su narodi Jugoslavije u toku ovoga rata učinili, svega onoga što su postigli. On je postao simbolom naših stradanja, naše borbe i naših tekovina — zovu nas: Titov narod, Titova vojska i Titova Jugoslavija. Sve ono što danas afirmira Jugoslaviju — to je Titovo. Tito i Jugoslavija postali su nedjeljivi.«
** [[Vladimir Bakarić]] o Josipu Brozu Titu.<ref>Mirko Žeželj, ''Narodi u prostoru i vremenu 4: povijesna čitanka za VIII razred osnovne škole'', IV nepromijenjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1978., str. 122.</ref>
 
* »Iz svojih palača, lovačkih kuća i lovačkih ekskurzija Tito je vladao Jugoslavijom poput nekog vladara iz 16. stoljeća. Provodio je veći dio vremena po svojim rezidencijama širom zemlje, dok je svojim ministrima prepuštao svakodnevne administrativne poslove vlade, premda je uvijek osobno donosio konačnu odluku o najvažnijim pitanjima.«
** Jasper Ridley, ''Tito : biografija'', prevele Vesna Domany-Hardy i Vanessa Vasić-Janeković, Prometej, Zagreb, 2000., ISBN 953-6460-11-4, str. 355. i 356.<ref>Hrvoje Petrić, Jakša Raguž, ''Povijesna čitanka : za VIII. razred osnovne škole : [dvadeseto stoljeće]'', Meridijani, Samobor, 2004., ISBN 953-7004-87-2, str. 173.</ref>
 
* »Dođe li taj mladi i bolesno ambiciozni komunist na čelo KPJ, to će biti tragedija za partiju.«
** [[August Cesarec]] o Josipu Brozu Titu.<ref>Jože Pirjevec, ''Tito i drugovi'', prijevod sa slovenskog Nina Sokol, Mozaik knjiga, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-14-1064-9, str. 37.</ref>
* »Kada su se u ovom ratu za dugih noćnih bdjenja oko 1943. do 1944. od vremena na vrijeme čuli Titovi topovi kako gunđaju čitave noći oko Zagreba, često sam prisluškivao toj noćnoj grmljavini. Uvijek mi je pred očima bila jedna te ista slika iz godine tridesetsedme: sjedi Tito pred pergamenom fjorentinske svjetiljke, u žućkastom sjaju rasvijetljenog gregorijanskog korala sa starinskim, četverouglastim notama kvadrakvartama u krvavoj, transparentnoj boji karminskih slova, i priča o kumrovačkom Nokturnu. Grme njegovi topovi, traje sudbonosno ratno bdjenje, a ja mislim u svojoj samoći: gle, Tito budi Kumrovec iz hiljadugodišnjeg sna! Tito se pobunio protiv srednjeg vijeka, on je našao izlaz, on plovi punim jedrima i njegove galije putuju u sigurnu luku pobjede.«
** [[Miroslav Krleža]], ''Titov povratak godine 1937.'', »Borba«, XVII, br. 123, Beograd-Zagreb, 25. svibnja 1952., str. 5. i 6. (orječje pisano povodom Brozovoga šezdesetoga rođendana).<ref>Napomena: Postoji i tekst ''Titov povratak 1937.'', sličnoga naslova, napisan u Budimpešti mjeseca travnja 1947. za predavanje u jugoslavenskoj koloniji.</ref>
 
== Izvori ==