Dubravko Horvatić: razlika između inačica

* U bogatoj povijesti hrvatskoga novinstva, dužoj od dva stoljeća, bilo je niz pokušaja pokretanja listova, koji nisu nikad ugledali svjetlost dana. [[Antun Gustav Matoš|Matoš]] je, primjerice, snatrio o [[hrvatski domoljubni tisak|književnom listu]], a nikad ga nije uspio objaviti. I uredništvo «[[Hrvatsko slovo|Hrvatskoga slova]]» obuzimala je bojazan da ne će uspjeti, da će svi napori ostati uzaludni, da trud ne će donijeti učinke. Srećom, sada možemo ponoviti one riječi, koje je [[Dragutin Antolek-Orešek]], pokrećući u Varaždinu godine 1861. humoristički list «Podravski jež», stavio u nadnaslov lista: «Pak ste rekli da ga ne bu!» Hrvatska napokon dobiva, nakon gotovo četvrt stoljeća, ponovno svoj tjednik za kulturu.<ref name="Hrvatsko slovo">[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1571:tako-je-govorio&catid=34:izdvajamo Tako je govorio Dubravko Horvatić], Hrvatsko slovo</ref>

* Nadamo se da se već na temelju ovoga, prvoga broja može razabrati usmjerenje «Hrvatskoga slova»: želimo prikazati [[hrvatska kultura|našu kulturu]] u njezinoj cijelosti i sveobuhvatnosti, prateći zbivanja u svim dijelovima hrvatske države, ne praveći nikakve razlike između njih, te pratiti ona područja izvan naše države, gdje [[hrvatski narod]] stvara svoju kulturu. Svrha nam je pridonijeti stvaranju [[duhovno društvo|duhovnoga društva]] u hrvatskom narodu, te tako poraditi na [[reciviliziranje|reciviliziranju]] i [[rekulturalizacija|rekulturalizaciji]] naše domovine. Posvema okrenuti hrvatskoj kulturi, želimo biti [[kulturna otvorenost|otvoreni]] i stranim kulturama, jer nijedna kultura ne može opstati, ako nije prožeta [[univerzalizam|univerzalizmom]]. «Čvrsto se ufam da ličnost toliko bogatija biva, koliko više prima, da bi predala dalja» - stihovi su [[Tin Ujević|Tina Ujevića]], koji će nam u uredničkom poslu i predavanju «Hrvatskoga slova» javnosti biti stalno na umu, svijesti i savjesti kao misao vodilja. (1. broj, 28. travnja 1995.)<ref name="Hrvatsko slovo"/>

* Gotovo već pet godina traju [[napadi na Hrvatsku|napadaji na hrvatsku državu]] iz raznih skupina, i legalnih, i ilegalnih, i poluilegalnih. Svima je njima stalo da sruše ono što su Hrvati i drugi državljani Republike Hrvatske odlučili. Nakon što nisu uspjeli učiniti ono što su mislili da će učiniti oružjem, danas pokušavaju učiniti različitim akcijama, različitim skupinama koje djeluju [[antihrvatstvo|protiv interesa]] hrvatskoga naroda i hrvatske države. Nama je danas bjelodano da takvi ljudi (ako su to ljudi, jer rade protiv svoga naroda) zapravo inzistiraju na nekakvim federacijama[[federacija]]ma, konfederacijama[[konfederacija]]ma i sličnim [[obnova Jugoslavije|tvorevinama]] pa zvale se one jadranska ili balkanska[[balkan]]ska. Pokušavaju to putem inozemnoga tiska, od talijanskoga pa do srpskoga, i neprestano nam nameću ono protiv čega smo vrlo otvoreno. Mi Hrvati to ne ćemo dopustiti. Na koji ćemo način to pokazati i svjetskim [[moćnik|moćnicima]] i [[domaći izdajnik|domaćim izdajnicima]] (to su njihove riječi, i oni te riječi vole)? Na onaj način koji svjedoči da je hrvatska kultura od vremena Branimira i Zvonimira uvijek pokazivala svoju [[univerzalnost hrvatske kulture|univerzalnost]] i svoju zaokupljenost za svoj narod. Naravno je da mi, sljedbenici Baščanske ploče i svega onoga što su naši pretci učinili prije toga, slijedimo njihovu nit, njihovu putanju i da na taj način pridonosimo onome za što su se oni stoljećima zalagali. <ref name="Hrvatsko slovo"/>