Antun Gustav Matoš: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
 
== Naveden izvor ==
 
*"Nauka, već samom svojom jezgrom stvar elite, predmet odabranika, dođe u masu, na tr­žišta kao biser pred svinje, oduzevši nižem, običnom, nenaučnom čovjeku sve njegove primitivne vrijednosti, ne mogući ih zbog njegove nesposobnosti za­mijeniti čime boljim, stvorivši tako kulturno barbarstvo, nesređenost, bolest i užasnu pustoš usred najveće civilizacije i kulture. Srušilo žrtvenike, ugasnulo svijetlo, ostavivši puk u debelom mraku s ciljevima, što ih mogu vidjeti tek oči izabranika. Dospjelo se do ordiniranog egoizma i materijalizma. Iz zoologije konstruirala se etika. Cijela ta kritika svršila je s cinizmom, s moralom životinje. Borba ideala i ideja svršila se borbom interesa, borbom ekonomskom. Umjesto Boga navališe na oltar staro zlatno tele. Trbuh, materijalni interes kao u priči onog rimskog senatora i u `naučnoj` bajci Karla Marxa proglasio se zamjeni­kom duše i stožerom ljudskog života. U učenom barbarstvu tih optimističkih racionalista najbolje duše vijeka padoše u najcrnji pesimizam. Nikad čovjek ne bijaše nesrećniji no u naše srećno i usrećiteljsko utilitarističko doba imperija­lizma i socijalizma, demokracije i nečuvene tiranije, a čovjek nikad ne bijaše više plitak, površan, dogmatičan, lakovjeran. Nikad čovječanstvo ne bijaše više srećnije i nikad očajnije. Nikad čovjek ne bijaše veći kao društvo i nikad manji kao pojedinac. Nikad nije više znao i nikad nesposobniji za pravi život, za viši život, za život idealni."
**A. G. Matoš, Misli i pogledi, Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ, 1955, str. 405.
 
* „[[:w:jezik|Jezik]], čist [[:w:materinji jezik|materinji jezik]] poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan [[:w:pisac|pisac]] ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika.”
** Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o [[:w:Milutin Cihlar Nehajev|Nehajevljevu]] romanu ''Bijeg''.<ref>[[:w:Stjepan Babić|Stjepan Babić]], [[:w:Božidar Finka|Božidar Finka]], [[:w:Milan Moguš|Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis : s pravopisnim rječnikom'', 2. izd., Nova Hrvatska, London, 1984., str. 20.</ref>