Aristotel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 5:
== Naveden izvor ==
* "Svi ljudi po naravi žude / teže za znanjem." / πάντες ἄνθρωποι τοῦ εἰδέναι ὀρέγονται φύσει ~ ''Metafizika'', I. knjiga, 980a1
* "[[Ljudi|Čovjek]] je po prirodi [[politika|politička]] životinja."▼
* "Svako umijeće i svako istraživanje, a slično i djelovanje i pothvat, teže, čini se, nekomu dobru." / πᾶσα τέχνη καὶ πᾶσα μέθοδος, ὁμοίως δὲ πρᾶξίς τε καὶ προαίρεσις, ἀγαθοῦ τινὸς ἐφίεσθαι δοκεῖ ~ ''Nikomahova etika, I. knjiga, 1094a1
* "Jedna [[lasta]] ne čini [[proljeće]]." ▼
* "Postoje uglavnom tri načina života (...) život osjetilnih užitaka (βίος ἀπολαυστικός, vita voluptuosa), djelatni / državni život (βίος πρακτικός / πολιτικός, vita activa / civilis) i motridbeni život (βίος θεωρητικός, vita contemplativa)." ~ ''Nikomahova etika'', I. knjiga, 1095b17-19
▲* "[[Ljudi|Čovjek]] je po prirodi [[politika|politička]] životinja." / ὁ ἄνθρωπος φύσει πολιτικὸν ζῷον
** Širi kontekst: "Dakle, iz tih dvaju zajedništva (muškaraca i žene te gospodara i roba) prvo nastaje dom (...) Prvo zajedništvo iz više domova, koje nije radi dnevne potrebe, jest selo. (...) A iz više sela sastavljeno savršeno zajedništvo jest grad (polis), koji je tako reći dosegao granicu samodostatnosti, nastavši radi življenja, i opstojeći radi dobra življenja. Zbog toga je svaki grad po naravni ako su takve one prvotne zajednice. (...) Grad (polis) jedna je od naravnina i čovjek je po naravi društvena (politička) životinja (/životinja grada, polisa), i onaj koji je bez grada - zbog naravi a ne zbog slučaja - ili je nevaljao ili bolji od čovjeka. (...) Bjelodano je dakle i da grad biva po naravi i da je prvotniji nego pojedinac. Jer ako pojedinac, izdvojen, nije samodostatan, slično ostalim dijelovima on će se odnositi prema cjelini, a tko nije uzmožan združivati se ili mu zbog samodostatnosti nije potrebno ništa, taj i nije dio grada, tako da je ili zvijer ili bog. ~ ''Politika'', I. knjiga, 1252b9-1253a5, 1253a26-29
** U kontekstu: "Ljudsko dobro postaje ozbiljenjem duše prema vrlini, a ako je više vrlina, prema najboljoj i najsavršenijoj, i ktomu u potpunu životu. Jer jedna [[lasta]] ne čini [[proljeće]], a (ne čini ga) ni jedan dan. Isto tako, jedan dan ili malo vremena ne čine ni sretnim ni blaženim." ~ ''Nikomahova etika'', I. knjiga, 1098a16-19
* "A jednako se čini da treba izvanjskih dobara (za blaženstvo). Nemoguće je naime ili nije lako činiti lijepa djela posve neopskrbljen. Mnogo se toga čini pomoću oruđa, prijatelja, bogatstva i političke moći. A nekih stvari lišenost pomućuje blaženstvo, kao lišenost dobra podrijetla, dobra potomstva ili ljepote. Teško da bude blažen tko je ružna lika, prosta podrijetla, samac i bezdjetan, a još teže ako su mu djeca i prijatelji posve loši, ili su, iako dobri, već umrli." ~ ''Nikomahova etika'', I. knjiga, 1099a31-1099b6
* "Naravan je put od stvari koje su nama spoznatljivije i jasnije do onih što su naravlju jasnije i spoznatljivije. A nisu isto nama spoznatljive i naprosto (spoznatljive). (...) Nama su prvo jasne i bjelodane stvari koje su složene, a tek poslije iz tih, pošto se razluče, postaju nam poznata i načela (principi) i sastavnice (česti, elementi)." ~ ''Fizika'', I. knjiga, 184a16-22
* "[[Nesreća]] otkriva one koji nisu pravi [[Prijateljstvo|prijatelji]]."
Line 19 ⟶ 28:
** ''Florilegium'', Joannes Stobaeus
* "[[Priroda]] ne radi ništa [[uzaludnost|uzalud]]." / οὐθὲν μάτην ἡ φύσις ποιεῖ
** ''Politika'',
* "Sjedeći i odmarajući se, [[duša]] postaje [[razum]]na."
Line 26 ⟶ 35:
== Nenaveden izvor ==
* "[[Dobar početak]] je pola urađenog [[Radinost|posla]]"
| |||