Filozofija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: == Naveden izvor == Slika: MANNapoli 124545 plato's academy mosaic.jpg|desno|200px|mini| ''Platonova Akademija, rimski mozaik u Pompeijima iz 1. st. pr. Kr., sada u Museo Naziona...
(Nema razlike inačica)

Inačica od 14. lipnja 2017. u 15:02

Naveden izvor

 
Platonova Akademija, rimski mozaik u Pompeijima iz 1. st. pr. Kr., sada u Museo Nazionale Archeologico, Napulj
  • "'Filozofija je postajanje sličnim bogu koliko je čovjeku moguće.' To je Platonova odredba filozofije." ~ novoplatoničar Ammonij, Commentaria in Aristotelem Graeca 4.3
    • Izvorni kontekst u Platona: "Zlo ne može propasti - nužno je da uvijek nešto bude suprotno dobru - niti ono može imati sjedište među bogovima, već se od nužde okreće oko smrtne prirode i ovoga svijeta. Eto zašto treba pokušati što brže odavle bježati onamo. A taj bijeg je, koliko je moguće, postajanje sličnim bogu (ὁμοίωσις θεῷ κατὰ τὸ δυνατόν), a postajanje sličnim bogu jest postati pravedan i pobožan prema razboritosti (ὁμοίωσις δὲ δίκαιον καὶ ὅσιον μετὰ φρονήσεως γενέσθαι). (...) Bog nije nigdje nikako nepravedan, nego u najvećoj mogućoj mjeri pravedan, i nema toga što je njemu sličnije nego onaj od nas koji bi postao najpravedniji." ~ Platon, Theaitet, 176a-176b
  • "A osloboditi dušu od tijela uvijek se najviše i jedini trse oni koji pravo filozofiraju, i bavljenje time (ta vježba, praksa, zadaća) ono je čime se bave filozofi - oslobođenje i odvajanje duše od tijela (τὸ μελέτημα αὐτὸ τοῦτό ἐστιν τῶν φιλοσόφων, λύσις καὶ χωρισμὸς ψυχῆς ἀπὸ σώματος)." ~ Platon, Phaidon, 176d
  • "Filozofija je umjetnost života." / "ars est enim philosophia vitae" ~ Ciceron, De finibus bonorum et malorum
  • "Mi kršćani vjerujemo i naučavamo, i naš spasitelj se drži toga da filozofija, to jest težnja za mudrošću (sapientiae studium), i religija nisu međusobno različne. Zato oni čiju nauku odbacujemo ne mogu imati udjela na našim sakramentima." ~ Aurelije Augustin, De vera religione, 7,23
  • "Filozofija je dakle sustav filozofijskih spoznaja ili umskih spoznaja iz pojmova. To je školski pojam te znanosti. Po svjetskome pojmu ona je znanost o krajnjim svrhama ljudskoga uma. Taj visoki pojam daje filozofiji dostojanstvo, tj. apsolutnu vrijednost. I doista je ona jedina koja sama ima nutarnju vrijednost, i svim drugim spoznajama tek daje neku vrijednost. (...) Jer filozofija je u krajnjem značenju znanost dovođenja svih spoznaja i umske uporabe u odnos spram krajnje svrhe ljudskoga uma, kojoj su, kao najvišoj, sve druge svrhe subordinirane i u njoj se moraju dovesti u jedinstvo. Polje filozofije u tome svjetskograđanskome značenju dade se svesti na ova pitanja:

1) Što mogu znati? 2) Što trebam činiti? 3) Čemu se smijem nadati? 4) Što je čovjek?" ~ Immanuel Kant, Logika

  • "Najbolje filozofiranje ipak jest i zauvijek ostaje ono koje je druževno (gesellige). Ono je navlastito zbiljsko, ono neposredno živi; dolazi iz sra i ide srcu. I ako sva filozofija treba postati zbiljski život, kako kažu mudri, onda ona već jest takva. Jer svatko, tko u takvu razgovoru iskreno i otvoreno sudjeluje, sam je njeno posebno uobličenje." ~ Karl Wilhelm Ferdinand Solger, Erwin. Četiri razgovora o lijepu i umjetnosti, 1815.

Nenaveden izvor

Vanjske poveznice

 
Logotip Wikipedije
Članak Filozofija postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.