Religija

Naveden izvor

Caspar David Friedrich, Samostanske ruševine Oybin (1820.-1840.)

• "Nisu naime samo filozofi, nego i naši pretci razlučili praznovjerje od religije (superstitionem a religione separaverunt). Jer oni koji su se čitav dan molili i prinosili žrtve da ih djeca nadžive (ut sibi sui liberi superstites essent), nazvani su superstitiosi, a poslije je ta riječ poprimila šire značenje. Oni pak koji su marljivo prihvaćali i kao da su skupljali sve što pripada štovanju bogova (qui autem omnia quae ad cultum deorum pertinerent diligenter retractarent et tamquam relegerent), nazvani su religiosi prema glagolu relegere, kao što su elegantes prema eligere, diligentes prema diligere, intellegentes prema intellegere. Sve te riječi imaju značenje skupljanja, kao i riječ religiosus." ~ Ciceron, O prirodi bogova, II, 28.72
• "Ovim lancem pobožnosti obvezani smo i svezani (religati) s Bogom, odakle sama religija (religio) dobiva svoje ime, a ne, kako je tumačio Ciceron, od relegere. (...) Rekli smo da je ime religije izvedeno iz lanca pobožnosti kojom Bog veže čovjeka uza sebe i pomoću pobožnosti sapinje (a vinculo pietatis... quod hominem sibi Deus religaverit et pietate constrinxerit), jer nam je nužno služiti ga kao gospodara i slušati ga kao otca." ~ Laktancije, Institutiones Divinae (između 303. i 313.), 4.28.3-12
• "Religija je spoznavanje svih naših dužnosti kao božanskih zapovjedi. Ona u kojoj najprvo moram znati da je nešto božanska zapovijed kako bih ju priznao kao svoju dužnost, jest objavljena religija. Naprotiv ona u kojoj najprvo moram znati da je nešto dužnost prije nego to mogu priznati za božansku zapovijed, jest prirodna religija." ~ Immanuel Kant, Religija unutar granica samoga uma (1793.), IV.1
• "Religija je ona vjera koja ono što je bitno pri štovanju Boga stavlja u moralitet ljudi." ~ Immanuel Kant, Spor fakulteta (1798.)
• "Kako bi stupila na posjed svojega vlasništva, religija se odriče svih zahtjeva za bilo čime što pripada metafizici ili moralu i vraća sve što joj je nametnuto. Ona ne želi poput metafizike odrediti i objasniti univerzum prema njegovoj naravi, ona ga ne želi poput morala dalje oblikovati i dogotoviti čovjekovom snagom slobode i božanske samovolje. Njezina bit nisu ni mišljenje ni djelovanje, već zor i osjećaj. Zreti želi ona univerzum, želi ga pobožno osluškivati u svim njegovim vlastitim prikazima i radnjama, s dječjom pasivnošću želi biti obuzeta i ispunjena njegovim neposrednim utjecajima. Ona je tako metafizici i moralu suprotna u svemu što sačinjava njihovu bit i u svemu što karakterizira njihove učinke." ~ Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher, O religiji. Govori obrazovanima među njenim prezirateljima, II. govor
• "Čovjek si ne može stovoriti Boga, ali sebe samoga, kao pravu negaciju, može poništiti, a time uranja u Boga." ~ Johann Gottlieb Fichte, Anweisung zum seligen Leben (1806.)
• "Istinita svijest samo je svijest o duhu u njegovoj slobodi. U tome nužnome toku počiva dokaz da je religija istinita, i isti tok neposredno proizvodi pojam religije." ~ Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Predavanja o filozofijji religije, I, str. 68

Nenaveden izvor

• "Temelj je religije u čitavoj našoj egzistenciji i izvan sfere naših spoznajnih moći." ~ Johann Georg Hamann