Biblija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna
 
Redak 1:
[[Slika:Biblija - sveto pismo.jpg|thumb|250px||right|'''Biblija''' - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta]]
'''[[w:Biblija|Biblija]]''' (grč. ''τὰ βιβλία'', knjižice, sveščići) knjiga je koju čini zbirka tekstovaknjiga koje kršćani a dijelom i židovi drže svetima. Nastali su u vremenu između 1000. pr. Kr. (Suci 5) i 100. (Otk i 2 Pt). Naziva se i "'''Sveto pismo"''', "Pismo" ili "Pisma". Najizdavanija je, najprevođenija i najcitiranija knjiga u povijesti.
 
Riječima [[Jure Kaštelan|Jure Kaštelana]]:<ref name=kaštelan> Kaštelan, Jure: „Uvodna riječ uz I. izdanje Zagrebačke Biblije”, u: ''Biblija: Stari i Novi zavjet'', Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 2012., str. VII-VIII.</ref>
{{citat|Biblija je najčitanija i najviše prevođena knjiga koju je dao stvaralački genij čovječanstva. Za kršćane - katolike, pravoslavne i protestante - ona je sveta, inspirirana i kanonska knjiga. Za svakog čovjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne umjetničke snage. Ona pripada zajedničkoj kulturi čovječanstva. (...) U biblijskim knjigama ujedinjuju se različiti književni rodovi i stilovi od epskoga i romanesknoga do gnomskoga, dramskog i lirskog. Pjesnici i umjetnici svih meridijana kroza stoljeća nalaze u Bibliji izvore i teme stvaranja. Velika djela i razdoblja svjetske i nacionalne književnosti, likovnih umjetnosti, glazbe i arhitekture nije moguće, u punini, razumjeti bez poznavanja biblijskih prizora, sadržaja i likova. (...) Biblija je mnogo vremena bila jedini živi svjedok drevnih književnosti u počecima kulture i civilizacije čovječanstva. U posljednja dva stoljeća, povijesne nauke, a posebno arheologija i filologija, otkrile su i pročitale nepoznate spomenike, dokumente i pisma nestalih civilizacija: feničanske, egipatske, asiro-babilonske, sumerske i hetitske. Time su biblijski tekstovi ukorijenjeni u širu povijesnu povezanost.|„Uvodna riječ uz I. izdanje Zagrebačke Biblije”}}
 
== Naveden izvor ==
Line 75 ⟶ 78:
 
=== Citati o Bibliji ===
* "Ako [[ljudi]] [[Isus]]a ne nađu u Bibliji – to je njihova krivnja; ako ga ne nađu u životu –onda– onda je to, kršćanine, tvoja krivnja." ~ [[Friedrich von Bodelschwingh stariji]]<ref> [http://www.putevimilosti.com/duhovnost/arhiva/499-izreke-o-bibliji Putevi milosti], duhovnost: ''Izreke o Bibliji'' (pristupljeno 10. prosinca 2016.) </ref>
 
* "Biblija nije ljudska riječ o [[Bog]]u, nego Božja riječ o čovjeku." ~ [[John Barth]]
 
* „Biblijske tekstove pisala je i redigirala ljudska ruka - ruka davnih pjesnika - i da bismo ih shvatili, moramo ih postaviti i gledati u povijesnoj dimenziji jao što gledamo svaki stvaralački ljudski trag.” ~ [[Jure Kaštelan]]<ref name=kaštelan/>
 
* "Generacije prolaze, stoljeća prolaze, ali Božje pismo i Božja riječ koje ljudi trebaju čitati, da mogu slijediti put božanskih obećanja ostaju." ~ [[Sveti Augustin]]
Line 104 ⟶ 109:
 
== Izvori ==
* "Misli„Misli o Bibliji"Bibliji”, u: Maxwell, Arhtur S. ''Kako čitati Bibliju'', Znaci vremena, Zagreb, 2015., str. 105-126.
{{izvori}}