Razlika između inačica stranice »Friedrich Nietzsche«

Obrisano 1.014 bajtova ,  prije 14 godina
{{wikipedija}}
[[w:'''Friedrich Nietzsche|Friedrich Nietzsche]]''' (1844.-1900.) - njemački filozof, pjesnik i filolog, jedan od najprovokativnijih mislilaca 19. stoljeća.
 
==Antikrist==
*<font face="verdana" >Kršćanstvo je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga života stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima.</font>
*<font face="verdana">Temelj je kršćanstva kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv zdravlja. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše ljepota, vrijeđa mu i oči i uši. </font>
*<font face="verdana">Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga.</font>
==<center><font face="verdana" color="darkslateblue"> Antikrist</font> </center>==
*<font face="verdana" >Kršćanstvo je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga života stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima.</font>
*<font face="verdana">Temelj je kršćanstva kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv zdravlja. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše ljepota, vrijeđa mu i oči i uši. </font>
*<font face="verdana">Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga.</font>
 
==S onu stranu dobra i zla==
 
*<font face="verdana">Gotovo sve što zovemo "višom kulturom" počiva na produhovljenju i produbljenju okrutnosti. Ona "divlja životinja" uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim. </font>
==<center><font face="verdana" color="darkslateblue">S onu stranu dobra i zla </font></center>==
*<font face="verdana">U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe.</font>
*<font face="verdana">Muškarac koji ima dubinu u svojem duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lako s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno. </font>
*<font face="verdana">Gotovo sve što zovemo "višom kulturom" počiva na produhovljenju i produbljenju okrutnosti. Ona "divlja životinja" uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim. </font>
*<font face="verdana">Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj tko ih doživljava i sam nešto užasno. </font>
*<font face="verdana">U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe.</font>
*<font face="verdana">Otmjen čovjek odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost "dobrog" i "lošeg" znači koliko i "otmjenog" i "podlog": - suprotnost "dobra" i "zla" drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga tko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga tko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv. </font>
*<font face="verdana">Muškarac koji ima dubinu u svojem duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lako s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno. </font>
*<font face="verdana">Pogled roba je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome tko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, strpljenje, marljivost, poniznost, ljubaznost - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. Moral robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj tko je "zao" pobuđuje strah; a prema moralu gospodara "dobar" je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram "lošeg" čovjeka osjeća prezir. </font>
*<font face="verdana">Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj tko ih doživljava i sam nešto užasno. </font>
*<font face="verdana">Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi "dobar" i "glup" približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja.</font>
*<font face="verdana">Otmjen čovjek odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost "dobrog" i "lošeg" znači koliko i "otmjenog" i "podlog": - suprotnost "dobra" i "zla" drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga tko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga tko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv. </font>
*<font face="verdana">Pogled roba je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome tko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, strpljenje, marljivost, poniznost, ljubaznost - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. Moral robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj tko je "zao" pobuđuje strah; a prema moralu gospodara "dobar" je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram "lošeg" čovjeka osjeća prezir. </font>
*<font face="verdana">Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi "dobar" i "glup" približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja.</font>
 
 
== <center><font face="verdana" color="darkslateblue">Radosna znanost</font> </center>==
*<font face="verdana">I najškodljiviji čovjek možda je još uvijek najkorisniji od svih u pogledu održanja vrste; jer svojim djelovanjem on uzdržava u sebi ili u drugima nagone bez kojih bi ljudstvo već odavno bilo malaksalo i istrunulo. </font>
*<font face="verdana">Iz toga što je netko “velik čovjek” ne smije se zaključiti da je i čovjek. Možda je tek dijete, ili kameleon svih životnih uzrasta, ili kakva opčinjena ženica.</font>
*<font face="verdana">Najperfidniji način da se nekoj stvari naškodi jest namjerno je braniti pogrešnim razlozima. </font>
*<font face="verdana">Postoje rjeđi ljudi koji bi radije propali nego radili bez užitka: oni izbirljivi, koje je teško zadovoljiti, koji ne mare za bogat dobitak ako sam rad nije dobitak svih dobitaka - čak ako to mora biti i najteži, najgrublji rad. Inače su odlučno lijeni, sve ako je uz tu lijenost povezano osiromašenje, sramota, opasnost po zdravlje i život. </font>
*<font face="verdana">Tamo gdje se vlada, tu postoje mase; a gdje su mase, tu postoji potreba za robovanjem. Gdje ima robovanja, individue su malobrojne, i one imaju protiv sebe instinkte i savjest stada. </font>
*<font face="verdana">Onaj tko ljubi želi bezuvjetno sam posjedovati žuđenu osobu, on hoće isto tako bezuvjetnu moć nad njezinom dušom baš kao i nad tijelom, on želi biti jedini ljubljen te kao ono najviše i najpoželjnije u drugoj se duši nastaniti i vladati.</font>
*<font face="verdana">Duhove koji traže mir prepoznajem po mnoštvu tamnih predmeta kojima se okružuju: onaj tko želi spavati zamračuje sobu ili puže u špilju. </font>
*<font face="verdana">Sve ono što je moga kova, u prirodi i u povijesti, govori mi, hvali me, tjera me naprijed, tješi me: ostalo ne čujem ili smjesta zaboravim. Mi smo neprekidno u vlastitom društvu.</font>
*<font face="verdana">Zakoni ne odaju ono što taj narod jest, nego ono što mu se pokazuje stranim, začudnim, čudovišnim, tuđinskim. Zakoni se odnose na izuzetke u ćudorednosti običaja; a najteže kazne pogađaju ono što je primjereno običaju susjednog naroda. </font>
*<font face="verdana">Spram slave si duh upravio? Na pouku onda pripazi: zarana se svojevoljno odreci počasti! </font>
 
==Misli o moralnim predrasudama ==
*<font face="verdana">Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim ženama koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse. </font>
*<font face="verdana">Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: bolesnici šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!</font>
*<font face="verdana">U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti.</font>
*<font face="verdana">Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek pokorava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno nego stoga što zapovijeda.</font>
*<font face="verdana">Svatko tko je zbacio postojeću običajnu normu dosad je uvijek slovio najprvo kao loš čovjek; ali ako poslije toga, kao što se događalo, ljudi nisu bili kadri pobuniti se, nego bi se time zadovoljili, onda bi se postupno izmijenio i predikat, a povijest barata gotovo isključivo tim lošim ljudima koje se kasnije proglašavalo dobrima.</font>
 
[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:Osobe|'''Nietzsche''', Friedrich ]]
*<font face="verdana">I najškodljiviji čovjek možda je još uvijek najkorisniji od svih u pogledu održanja vrste; jer svojim djelovanjem on uzdržava u sebi ili u drugima nagone bez kojih bi ljudstvo već odavno bilo malaksalo i istrunulo. </font>
 
*<font face="verdana">Iz toga što je netko “velik čovjek” ne smije se zaključiti da je i čovjek. Možda je tek dijete, ili kameleon svih životnih uzrasta, ili kakva opčinjena ženica.</font>
 
*<font face="verdana">Najperfidniji način da se nekoj stvari naškodi jest namjerno je braniti pogrešnim razlozima. </font>
 
*<font face="verdana">Postoje rjeđi ljudi koji bi radije propali nego radili bez užitka: oni izbirljivi, koje je teško zadovoljiti, koji ne mare za bogat dobitak ako sam rad nije dobitak svih dobitaka - čak ako to mora biti i najteži, najgrublji rad. Inače su odlučno lijeni, sve ako je uz tu lijenost povezano osiromašenje, sramota, opasnost po zdravlje i život. </font>
 
*<font face="verdana">Tamo gdje se vlada, tu postoje mase; a gdje su mase, tu postoji potreba za robovanjem. Gdje ima robovanja, individue su malobrojne, i one imaju protiv sebe instinkte i savjest stada. </font>
 
*<font face="verdana">Onaj tko ljubi želi bezuvjetno sam posjedovati žuđenu osobu, on hoće isto tako bezuvjetnu moć nad njezinom dušom baš kao i nad tijelom, on želi biti jedini ljubljen te kao ono najviše i najpoželjnije u drugoj se duši nastaniti i vladati.</font>
 
*<font face="verdana">Duhove koji traže mir prepoznajem po mnoštvu tamnih predmeta kojima se okružuju: onaj tko želi spavati zamračuje sobu ili puže u špilju. </font>
 
*<font face="verdana">Sve ono što je moga kova, u prirodi i u povijesti, govori mi, hvali me, tjera me naprijed, tješi me: ostalo ne čujem ili smjesta zaboravim. Mi smo neprekidno u vlastitom društvu.</font>
 
*<font face="verdana">Zakoni ne odaju ono što taj narod jest, nego ono što mu se pokazuje stranim, začudnim, čudovišnim, tuđinskim. Zakoni se odnose na izuzetke u ćudorednosti običaja; a najteže kazne pogađaju ono što je primjereno običaju susjednog naroda. </font>
 
*<font face="verdana">Spram slave si duh upravio? Na pouku onda pripazi: zarana se svojevoljno odreci počasti! </font>
 
 
== <center><font face="verdana" color="darkslateblue">Misli o moralnim predrasudama</font> </center>==
*<font face="verdana">Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim ženama koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse. </font>
*<font face="verdana">Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: bolesnici šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!</font>
*<font face="verdana">U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti.</font>
*<font face="verdana">Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek pokorava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno nego stoga što zapovijeda.</font>
*<font face="verdana">Svatko tko je zbacio postojeću običajnu normu dosad je uvijek slovio najprvo kao loš čovjek; ali ako poslije toga, kao što se događalo, ljudi nisu bili kadri pobuniti se, nego bi se time zadovoljili, onda bi se postupno izmijenio i predikat, a povijest barata gotovo isključivo tim lošim ljudima koje se kasnije proglašavalo dobrima.</font>
 
[[Kategorija:Književnost]]
[[sk:Friedrich Nietzsche]]
27

uređivanja