Znanost: razlika između inačica

* Znanost je disciplinasumnja. znatiželje~ N. Alegretti

* Povijest znanosti je znanost sama. ~ [[Johann Wolfgang von Goethe|J. W. von Goethe]]

* Znanost o znanosti predstavlja samosvijest znanosti. ~ [[John Desmond Bernal|J. D. Bernal]]

* Epistemologija, ili logika znanstvenog otkrića, treba se identificirati s teorijom znanstvene metode. ~ K. R. Popper

* Radije bih htio otkriti jedan prirodni zakon nego postati kraljem Perzije. ~ [[Demokrit|Demokrit]]

* Mnogi... imaju prilično naivne pojmove o znanstvenoj metodi... Da... je istina sadržana u mogućnosti ponavljanja pokusa od strane drugih da se pritom uvijek dobiju isti rezultati. Za ovo shvaćanje... bitna je prešutna pretpostavka da same činjenice mogu dovesti do teorije ako se upotrijebi odgovarajuća metoda, te da je uloga kreativnoga promatračkog mišljenja vrlo mala. Od njega zahtijeva domišljatost da provede prividno zadovoljavajući pokus bez postavljanja vlastite teorije koju bi pokusom mogao dokazati ili opovrgnuti. Ovakvo shvaćanje znanosti kao jednostavnog slijeda selekcioniranih činjenica, pokusa i izvjesnosti rezultata je zastarjelo. ~ [[Erich Fromm|E. Fromm]]

* Svaki veliki napredak znanosti proistekao je iz novog i odvažnog uzleta mašte. ~ [[John Dewey|J. Dewey]]

* U čemu je poziv znanstvenika? Kakav je njegov odnos prema cijelom čovječanstvu, kao i prema pojedinim staležima? Kojim sredstvima može on najsigurnije ispuniti svoj uzvišeni poziv?<br>Znanstvenik je samo utoliko znanstvenik, ako ga uspoređujemo s drugim [[ljudi]]ma koji to nisu. Pojam o njemu nastaje usporedbom, odnosom prema društvu pod kojime ne podrazumijevam samo državu već svaku zajednicu umnih ljudi koji žive zajedno na nekom prostoru i koji su na taj način dovedeni u međusobne odnose.<br>Poziv znanstvenika, ako on to jest, može se zamisliti samo u društvu. I tako odgovor na pitanje: koji je poziv znanstvenika pretpostavlja odgovor na jedno drugo pitanje, a to je: koji je uopće poziv čovjeka u društvu?<br> ~ [[Johann Gottlieb Fichte|J. G. Fichte]]

* Znanstvenik se ne boji ni [[istina|istine]] ni siromaštva. ~ [[Lav Tolstoj|L. N. Tolstoj]]

* Znanstvenik se obraća infinitezimalnoj publici kolega... Njegova poruka nije lišena uinverzalnostiuniverzalnosti, ali njezina univerzalnost je nematerijalna i autonomna. Dok je djelo umjetnika zauvijek vezano uz svoj originalni oblik, djelo znanstvenika se modificira i širi. Sjedinjuje se s idejama i rezultatima drugih, i tali se u struji znanja i ideja koju stvara kultura.<br>Znanstvenik ima zajedničko s umjetnikom samo ovo: da u bijegu iz ovog svijeta ne može pronaći bolje skrovište niti čvršću vezu sa svijetom do u svojem radu. ~ [[Max Delbrück|M. Delbrück]]

* Znanost je uvijek kriva: ona nikada ne riješi problem, a da pritom ne stvori deset novih. ~ [[George Bernard Shaw|G. B. Shaw]]

* Sam nepatvoreni istraživački duh nije dovoljan za razvoj znanosti. Osim njega potrebna su i novčana sredstva, a više od svega povoljna društvena klima. Nezaobilazna karika u lancu razvoja znanosti je borba mišljenja, jer bez takve borbe ne može neka teorija ili zaključak biti zamijenjen boljom. Da bi to ostvarili, mora biti dopušteno i uvaženo i tuđe, suprotno mišljenje. Samo u slobodnom društvu može se razviti znanost, a samo ako se razvija znanost, može se razviti tehnologija, koja ostvaruje materijalno blagostanje... Bilo bi iluzorno misliti da ćemo postići materijalno blagostanje samo razvojem tehnologije, jer tehnologije nema bez znanosti, a znanosti bez klime koja omogućuje njezin razvoj i napredak. ~ [[Željko Kućan|Ž. Kućan]]

* ... svaki je slučaj zlouporabe znanosti ozbiljan i zahtijeva pažnju, ~ ''Američka nacionalna akademija znanosti''

* Znanost bez razuma nije ništa, nego ruševina duše. ~ [[François Rabelais|F. Rabelais]]

* ... znanost bez filozofije nije moguća, dok je filozofija bez znanosti nedorasla. ~ D. Gjertsen

* Gotovo svi problemi tradicionalne epistemologije vezani su uz probleme rasta znanja. Sklon sam reći: od Platona[[Platon]]a do Descartesa, Leibniza, Kanta[[Kant]]a, Duhema i Poincarea; i od Bacona, Hobbesa i Lockea, do Humea, Milla i Russella; teorija znanja bijaše inspirirana nadom da će nam omogućiti veću spoznaju o znanju, ali također nadom da će nam pridonijeti unapređenju znanja &ndash; znanstvenog znanja. ~ [[Karl Popper|K. R. Popper]]