Oscar Wilde: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Modra (Razgovor | doprinosi)
Modra (Razgovor | doprinosi)
m poveznice
Redak 2:
 
* Blagoslovljeni bili oni koji nemaju što reći pa šute.
* Jedina razlika između hira i doživotne strasti jest u tome što hir traje nešto duže.
* Točnost oduzima [[vrijeme]].
* Muškarci uvijek žele biti [[žene|ženina]] prva [[ljubav]]. Žene su u tome profinjenije: žele biti njihova posljednja ljubav.
Line 11 ⟶ 10:
* [[Cinizam|Cinik]] je [[čovjek]] koji svemu zna cijenu, a ničemu vrijednost.
 
== Slika Doriana Graya (1891.) ==
'''Uvodna riječ'''
* Umjetnik je stvaralac lijepoga.<br>Cilj je umjetnosti[[umjetnost]]i otkriti sebe, a pritajiti umjetnika.
* Kritičar je [[čovjek]] kojemu uspijeva dojam lijepog izraziti u nekom drugom obliku ili oblikovati pomoću neke nove materije. Najviši i najniži oblik kritike jest neka vrsta autobiografije.
* Tko u lijepome nalazi ružan smisao, poročan je i bez ljupkosti. To je mana.<br>Tko u lijepome nalazi lijep smisao, profinjen je. Za takva čovjeka još ima nade.<br>Među izabrane spadaju oni koji u lijepim stvarima vide samo Ljepotu.
* Nema moralnih ili nemoralnih knjiga. [[Knjige]] su napisane dobro ili loše. To je sve.
* Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema realizmu jest bijes kojim kipti Caliban kad gleda svoj nakazni lik u ogledalu.<br>Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema romantici jest bijes što ga osjeća Caliban kad u ogledalu ne vidi svog lika.
* Moralni život čovjekov[[čovjek]]ov pruža umjetniku glavnu građu, ali moral umjetnosti[[umjetnost]]i u biti je savršena uporaba nesavršenih sredstava.
* Umjetnik nikad ne želi ništa dokazivati. A čak se i [[istina|istine]] mogu dokazati.
* Umjetnik nema nikakvih etičkih naklonosti. Etička naklonost u umjetnika znači neoprostiv manirizam.
* U umjetnika nema morbidnosti. Umjetnik može izraziti sve.
* [[Misao]] i jezik umjetnikovo su oruđe. Poroci i vrline umjetnikova su građa.
* Sa stajališta oblika, obrazac za sve umjetnosti glazbenikovo je umijeće. Sa stajališta osjećaja, obrazac je glumčeva vještina.
* Sva je umjetnost površina i simbol u isti mah.<br>Umjetnik koji ruje ispod površine, čini to na vlastitu odgovornost.<br>Tko između redaka pronalazi simbole, čini to na vlastitu odgovornost.<br>U umjetnosti se zapravo ogleda promatrač, a ne [[život]].<br>Oprečni stavovi o nekom umjetničkom djelu dokazuju njegovu novost, raznolikost i životnost.
* Nesuglasje kritičara dokazuje da je umjetnik u suglasnosti sa samim sobom.
* Možemo oprostiti čovjeku[[čovjek]]u kad stvara nešto korisno za sve dok se sam ne počne diviti svome djelu. Jedino opravdanje za čovjeka koji stvara nešto beskorisno jest u tome što se neizmjerno divi svome djelu.<br>Sva je [[umjetnost]] sasvim beskorisna.
 
'''Glava I.'''
* Vi ste slikari doista pravi čudaci! Činite sve kako biste došli na glas. I čim steknete slavu, odmah je odbacujete. (...) Na svijetu postoji samo jedna stvar koja je vama gora od toga da svatko o vama govori, a to je kad o vama ne govori nitko.
* [[Ljepota]] - istinska ljepota - prestaje gdje produhovljeni izraz počinje. Duh je sam po sebi neka vrsta prekomjernosti te uništava sklad svačijeg lica. U času kad čovjek sjedne i počne razmišljati, on vam se sav preobrazi u nos ili čelo ili u kakvu drugu grdobu. Ta pogledajte samo intelektualce koji su imali uspjeha u svojoj profesiji. Oni su izrazito ružni! Dakako, izuzevši one u crkvi. No u crkvi, dabome, ne misle. Biskup s osamdeset godina i dalje govori ono isto što mu rekoše neka govori dok je bio osamnaestogodišnji mladić, i razumije se, uslijed toga uvijek izgleda upravo dražesno.
* I najobičnija stvar ima svoju draž ako je krijemo pred drugima.
* Svaki portret što je slikan s osjećajem, slika je samog umjetnika, a ne njegova modela. Osoba koju slika prikazuje, samo je - slučajnost, povod. Slikar ne otkriva u šarenilu boja tu osobu nego - sebe.
* Savjest i kukavičluk zapravo su jedno te isto.
* Smijeh i nije baš tako loš početak prijateljstva, a svakako je njegov najbolji svršetak.
* Za [[prijateljstvo|prijatelje]] biram lijepe [[ljudi|ljude]], za znance - dobronamjerne, a za neprijatelje - [[mudrst|mudre]]. [[Čovjek]] mora biti oprezan i preoprezan kada bira svoje neprijatelje.
* Ako pravom Englezu priopćimo neku misao - a to je uvijek preuranjeno i opasno - njemu ni u snu ne pada na um razmišljati je li ta ideja dobra ili loša. Za nj je samo važno vjeruje li sam subesjednik ili ne vjeruje u to što je rekao. Međutim, vrijednost neke misli nema ama baš nikakve veze s poštenjem[[poštenje]]m onoga koji ju je izrazio. I doista, sva je prilika da će ta ideja biti duhovitija što je neiskreniji čovjek koji ju je izrekao jer u tom slučaju ona neće poprimiti ništa od njegovih potreba, želja i predrasuda.
* Meni su ljudi uvijek miliji od načela, a najmiliji na svijetu su mi ljudi bez ikakvih načela.
* Pjesnici znaju da strast pogoduje uspješnosti njihovih [[knjige|knjiga]]. Slomljeno srce danas samo pomaže da neka knjiga doživi po nekoliko izdanja.
* Umjetnik treba stvarati lijepa djela, ali u njih ne bi smio staviti ništa iz svojeg života[[život]]a. Živimo u vremenu kada se ljudi odnose prema umjetnosti kao da je ona sredstvo za iznošenje životopisa.
* Prepiru se samo intelektualne ništice.
* Genij nadživljuje Ljepotu. To objašnjava i naš uporni trud za pretjeranom obrazovanošću. U svojoj divljoj borbi za opstanak mi žudimo za nečim trajnim, pretrpavajući mozak tricama i činjenicama, a sve u ludoj nadi da ćemo tako sačuvati svoje mjesto u životu. Potpuno informiran - to je ideal naših dana. Ali mozak toga savršeno informiranoga čovjeka nešto je užasno. Taj je mozak nalik na staretinarnicu, nagruvanu prašnjavim čudovišnim stvarima, kojima cijena daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost.
Line 46 ⟶ 45:
'''Glava II.'''
* Utjecati na nekoga isto je što i udahnuti svoju dušu nekom drugom čovjeku. Taj onda više nema svojih misli, ne izgara više od svojih urođenih strasti. Njegove vrline prestaju biti njegove. Njegovi su grijesi - ako grijesi uopće postoje - samo neka vrsta pozajmice. On postaje odjekom neke tuđe svirke, glumi ulogu koja nije pisana za nj.
* Svrha je života[[život]]a samorazvoj. Izraziti savršeno svoju osobnost - to je životni zadatak svakoga od nas.
* Samoodricanje, koje rastače naš život, tragičan je preostatak onog samosakaćenja u divljaka. Stiže nas kazna i mi ispaštamo za svoja odricanja. Svaki poriv što ga prigušujemo klija i dalje u nama, klija i truje nas.
* Jedini način prevladavanja iskušenja jest da mu se prepustimo. Odupreš li se iskušenju, duša ti se razboli od čežnje za ispunjenjem koje je ona sama sebi uskratila, žudeći za onim što su čudovišni zakoni izopačili i učinili protuzakonitim. Netko reče da se velika svjetska zbivanja odvijaju u mozgu. U mozgu, i samo u mozgu, događaju se i sva velika sagrješenja svijeta.
Line 52 ⟶ 51:
* Ljepota je samo drugi oblik Genijalnosti - savršenija, svakako, od Genijalnosti jer joj ne trebaju nikakva objašnjenja.
* Samo plitki ljudi ne sude po vanjštini. Istinska tajna svijeta jest ono vidljivo, a ne nevidljivo.
* Zanosi koji snažno biju u žilama dvadesetogodišnjaka gube se i tihnu. Udovi nam klonu, čula otupe. Ljudi se izopače u nakazne lutke, muče ih [[sjećanje|sjećanja]] na strasti pred kojima su nekoć ustrašeno bježali, sjećanja na divna iskušenja davno prošlih dana, kojima se nisu imali odvažnosti prepustiti.
* Uvijek! Odvratne li riječi. Trnem sav kad je čujem. A [[žene]] je tako vole. One ubijaju svaku romantičnost, nastojeći da ona vječno potraje. A osim toga, ta je riječ tako beznačajna. Jedina je razlika između ljubavnog hira i ljubavi do groba što ljubavni hir traje malo dulje.
* Ljubomoran[[Ljubomora]]n sam na svaku stvar kojoj ljepota ne umire. Ljubomoran sam na svoj portret što ste ga vi naslikali. Zašto da slika zadrži sve ono što ja neminovno moram izgubiti? Svaki časak koji mine, meni nešto oduzima, a slici nešto daje. O, kad bi bar bilo obratno! Da se slika mijenja, a ja da ostanem neizmjenjen, kakav sam sada!
* Tko li je ono rekao da je čovjek razumna [[životinje|životinja]]? To je najnesmotrenija definicija koja je ikad bila izrečena. Čovjek je sve, samo ne razuman[[razum]]an.
* Ljudi danas prave toliko vike nizašto, a sve u ime nekakve vjernosti! A zapravo je ta toliko razvikana vjernost i u samoj ljubavi tek pitanje fiziološke naravi. Ona nema nikakve veze s našom voljom. Mladi bi ljudi voljeli biti vjerni, a nisu, dok bi stariji rado varali svoje žene, a ne mogu: i to je sve što bi se moglo reći o vjernosti.
 
Line 62 ⟶ 61:
* Ja mogu podnijeti sirovu snagu, ali mi je sirovi um nepodnošljiv. Uvijek mi se čini kao da je nekako nepošteno kad se čovjek njime služi. Njime zadaje niski udarac intelektu.
* Put do istine vodi preko paradoksa. Da bismo upoznali Zbilju, moramo je vidjeti kako pleše po pelivanskom konopcu. Kad Istine postanu akrobati, onda tek možemo suditi o njima.
* Prednost osjećaja u tome je što nas vode na stranputicu, dok [[znanost]] ima prednost jer nema nikakve veze s osjećajnošću.
* Danas gotovo svi ljudi umiru od neke vrste latentnog zdravog razuma, pa tek kad je već prekasno, otkriju da se jedino zbog svojih grijeha nikad ne kaju.
* Toliko volim čitati [[knjige]] da ih ne marim pisati. (...) No, u Engleskoj nema čitalačke publike ni za što osim za novine, molitvenike i leksikone.
 
'''Glava IV.'''
Line 83 ⟶ 82:
* Sami sebe ne razumijemo nikad, a druge tek sasvim rijetko.
* Iskustvo nema nikakve etičke vrijednosti. Ono je puko ime što ga ljudi nadijevaju svojim zabludama.
* Iskustvo nema nikakve pokretne sile. Kao ni [[savjest]], tako ni iskustvo nije nikakav aktivni uzročnik. Ono nam samo uistinu dokazuje da će nam budućnost biti isto što i prošlost ta da ćemo grijeh što smo ga jednom počinili s odvratnošću, poslije opet počiniti, i to često s uživanjem.
* Upravo one strasti o čijem se porijeklu obmanjujemo, imaju najveću vlast nad nama, kao što su u nama najslabiji baš oni porivi za koje nam se čini da ih posve razumijemo.
 
Line 89 ⟶ 88:
* Ljubiti znači nadmašiti sama sebe.
* Gledati ga znači obožavati ga, poznavati ga znači vjerovati mu.
* [[Djeca]] isprva vole svoje roditelje; kad narastu, ona im sude; a ponekad i praštaju.
 
'''Glava VI.'''
* Prestao sam bilo što odobravati ili kuditi. To bi značilo zauzeti pogrešan i smiješan stav prema životu[[život]]u. Nismo mi na svijetu zato da bismo se razmetali svojim moralnim predrasudama.
* Kad me neka osoba privlači, ona me očarava izražavanjem svoje ličnosti, ma kakav taj izražaj bio.
* Najbitniji je nedostatak braka u tome što postajemo nesebični. A nesebični su ljudi uvijek bezbojni. Nedostaje im individualnosti. Pa ipak, ima i takvih naravi koje u braku postaju kompliciranije. Sačuvavši svoju sebičnost, oni će joj dodati još mnogo drugih egoizama.
* Razlog što svi mi rado mislimo o drugima samo najbolje jest taj, što se svatko [[strah|boji]] samoga sebe. Podloga svakom optimizmu jest puki strah.
* Smatramo da smo plemeniti jer pripisujemo svojim bližnjima one vrline od kojih bismo mogli imati neke koristi.
* Uništen je samo onaj život čiji je razvoj spriječen.
* Želite li razoriti nečiju ličnost, tog čovjeka trebate samo popravljati.
* Kad smo sretni, uvijek smo dobri, ali kad smo dobri, nismo uvijek sretni.
* Biti [[dobrota|dobar]] znači biti u skladu sa samim sobom. Nesklad vlada tamo gdje je čovjek prisiljen biti u skladu s drugima.
* Najveća je tragedija sirotinje u tome što nema ničega osim odricanja. Lijepi su grijesi, poput svih lijepih stvari, povlastica bogatih.
* Nijedan se kultiviran čovjek ne kaje za bilo koji užitak, dok nekultivirani ljudi ne znaju što znači uživati.
Line 111 ⟶ 110:
'''Glava VIII.'''
* S ljudima do kojih nam nije stalo, nije teško biti ljubazan.
* Žene su dražesna umjetna stvorenja, ali za [[umjetnost]] nemaju nikakva smisla.
* Mi živimo u doba kad ljudi previše čitaju da bi bili mudri i suviše razmišljaju da bi bili lijepi.
 
Line 122 ⟶ 121:
 
'''Glava XVI.'''
* Ljudski je [[život]] suviše kratak a da bi si naprtio i teret tuđih grijeha. Svatko živi svojim životom i za to plaća svoju cijenu. Nesreća je samo u tome što je za jednu jedinu pogrešku trebalo plaćati tako često. (...) Sudbina nikada ne privodi kraju račune što ih ima s čovjekom.
 
'''Glava XVII.'''
* - A Umjetnost? - upita vojvotkinja.<br> - To je bolest. <br> - [[Ljubav]]? <br> - Iluzija. <br> - Religija? <br> - Moderan nadomjestak [[vjera|vjere]]. <br> - Vi ste skeptik. <br> - Nipošto! Skepticizam je početak Vjerovanja. <br> - Pa što ste? <br> - Definirati znači ograničavati.
* Svaki naš uspjeh stvara nam nove neprijatelje jer samo prosječni ljudi mogu biti popularni.
* Romantičnost živi od ponavljanja, a ponavljanje pretvara strastvenu želju u umjetnost.
Line 140 ⟶ 139:
* Svaki je zločin vulgaran, kao što je i svaka vulgarnost zločin.
* Zločin pripada isključivo nižim klasama. (...) Zločin je za njih isto što je nama umjetnost, jednostavno sredstvo za postizanje iznimnih uzbuđenja.
* Stvari koje čovjek smatra pouzdanima, nikad nisu [[istina|istinite]].
* A što se tiče [[knjige]] koja truje - toga nema. [[Umjetnost]] nema utjecaja na naša djela. Ona ubija želju za djelovanjem. Ona je na neki divan način jalova. Knjige što ih svijet naziva nemoralnima, jesu one u kojima se ogleda njihova sramota.
 
== Vanjske poveznice ==