Friedrich Nietzsche: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''[[w:Friedrich Nietzsche|Friedrich Wilheml Nietzsche]]''' (Röcken, 15. listopada 1844. - Weimar, 25. kolovoza 1900.) - njemački filozof, pjesnik i filolog, jedan od najprovokativnijih mislilaca 19. stoljeća.
 
 
==Antikrist==
== Citati iz književnih djela ==
 
'''''Antikrist (1888.)'''''
* [[Kršćanstvo]] je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga [[život]]a stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima.
* Temelj je kršćanstva kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv [[Zdravlje|zdravlja]]. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše [[ljepota]], vrijeđa mu i oči i uši.
Line 9 ⟶ 11:
* Za mene je [[Laži|laž]] ne htjeti vidjeti nešto što se vidi, ne htjeti nešto vidjeti onako kako se vidi: nije važno zbiva li se laž pred svjedocima ili bez svjedoka. Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko.
 
=='''''S onu stranu dobra i zla== (1886.)'''''
 
* Gotovo sve što zovemo "višom kulturom" počiva na produhovljenju i produbljenju okrutnosti. Ona "divlja životinja" uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim.
* U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe.
Line 28 ⟶ 29:
* "To sam ja učinio" kaže moje [[sjećanje]]. "To nisam mogao ja učiniti" - kaže moj [[ponos]] i ostaje neumoljiv. Na koncu - sjećanje popušta.
 
=='''''Radosna znanost== (1882., 1887.)'''''
* I najškodljiviji čovjek možda je još uvijek najkorisniji od svih u pogledu održanja vrste; jer svojim djelovanjem on uzdržava u sebi ili u drugima nagone bez kojih bi ljudstvo već odavno bilo malaksalo i istrunulo.
* Iz toga što je netko “velik čovjek” ne smije se zaključiti da je i čovjek. Možda je tek dijete, ili kameleon svih životnih uzrasta, ili kakva opčinjena ženica.
Line 42 ⟶ 43:
* Onaj tko je nezadovoljan sobom, neprestano je spreman svetiti se za to: mi ostali bit ćemo njegove žrtve, makar jedino tako što ćemo morati podnosti njegov ružan pogled. Jer prizor ružnog čini lošim i turobnim.
 
=='''''Tako je govorio Zaratustra== (1883., 1885.)'''''
* A kad je Zaratustra ostao sam, reče u svojoj šumi ovako srcu svome: "Zar je to uopće moguće! U svojoj šumi stari svetac nije još ništa o tome čuo da je ''bog mrtav''!" Kad Zaratustra dođe u obližnji grad, što leži uz šume, nađe tu mnogo skupljena svijeta na trgu: jer je bilo objavljeno da će se vidjeti plesač na užetu. I Zaratustra progovori ovako puku: "Učim vas nadčovjeku. [[Čovjek]] je nešto što treba biti prevladano. Što ste vi učinili da biste ga prevladali? Sva su bića stvorila nešto iznad sebe: a želite li vi biti oseka ove velike plime i radije se vratiti životinji nego prevladati čovjeka! Što je majmun za čovjeka? Podsmijeh ili bolan stid. I upravo to treba da bude čovjek za nadčovjeka: podsmijeh ili bolan stid. Prešli ste put od crva do čovjeka, a mnogo je toga u vama još crv. Bili ste jednom majmuni, i još je sada čovjek više majmun od bilo kojeg majmuna. A onaj koji je od vas najmudriji tek je puko dvojstvo i mješavina biljke i sablasti. A zar vas ja pozivam da budete biljke i sablasti? Eto, učim vas nadčovjeku! Nadčovjek je smisao zemlje. Vaša [[volja]] kaže: nadčovjek ''neka bude'' [[smisao]] zemlje!"
* Preklinjem vas, braćo moja, ''ostanite vjerni zemlji'' i ne vjerujte onima koji vam govore o nadzemaljskim [[nada]]ma! Trovači su to, svjesno ili nesvjesno. To su oni što preziru [[život]], to su oni što umiru i što su samootrovani, sita ih je zemlja ova: mogu stoga da nestanu!
Line 58 ⟶ 59:
* Mali čovjek, a posebno pjesnik - kako marljivo riječima okrivljuje život! Čujte ga, ali ne prečujte mi užitak koji je u svakom tom okrivljavanju! Takve koji okrivljuju život: njih prevlada život za tren oka. "Ti me ljubiš?" - kaže besramna žena: "počekaj još malo, još za tebe nemam vremena."
 
=='''''Misli o moralnim predrasudama == '''''
 
==Misli o moralnim predrasudama ==
* Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim ženama koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse.
* Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: bolesnici šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!
Redak 75:
* Povijest borbe morala protiv osnovnih instinkata života najveći je nemoral za koji je ikada znao svijet.
 
== Nenaveden izvor ==
* Svaki [[čovjek]] dobro zna da na svijetu živi samo jednom, da je on nešto jedinstveno, i da ni u najrjeđem slučaju ne može od tako divne šarolike raznovrsnosti po drugi put nastati nešto tako jedinstveno kao što je on. - "Schopenhauer kao odgojitelj".
* Ništa nije lijepo, samo je čovjek lijep: na toj [[naivnost]]i počiva sva [[estetika]], to je njena ''prva'' [[istina]]. Dodajmo odmah i drugu: ništa nije ružnije od čovjeka koji izobličuje – time smo postavili granice carstva estetičkoga suda.