Hamdija Pozderac
Bosanskohercegovački političar
Hamdija Pozderac, (Cazin, 15. siječnja 1924. - Sarajevo, 7. travnja 1988.) bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina.
uredi
- Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrješno ime ali ćemo otvoriti proces. ~ u razgovoru s Titom o ustavnim reformama 1971. godine
- I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koje žive u BiH, osiguravaju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definira kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je i uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." ~ glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine
- Nacionalizam je uvijek agresivan i jedinstven po zakonu spojenih posuda. Ne može se govoriti o manje opasnom nacionalizmu i onom agresivnijem. ~ 1983. nakon Sarajevskog procesa
- On mene mrzi zato što sam Musliman - rekao mi je - on mrzi naciju kojoj ja pripadam, on je nacionalist i to je suština. ~ o Vojislavu Šešelju, 1980. godine
Drugi o njemu uredi
- "Tokom šezdesetih godina Hamdija Pozderac ostavljao je dojam da zna što hoće i da zna tko je. Jedna od njegovih bliskih prijateljica iz ranog političkog života, koji se odvijao u jugoslovenskoj prijestolnici, Munevera Hadžišehović ističe kako je već tada htio da Bosnu dovede do ravnopravnog položaja unutar Federacije, a tako i Bošnjake kao obespravljen narod u njoj, i da mu je to bio primarni politički cilj. Zamjerila mu je što je, po njenom mišljenju, totalni ateista i ne priznaje islamski identitet Bošnjaka, iako je ponikao u porodici koja je bila bliska vjeri." ("Kratka politička historija Bošnjaka", 2018, Stav, ISBN 979-1-23456-789-63)
- "...Manipulacijom, bolje reći zloupotrebom ideološke metode «demokratskog centralizma» u «tamnovilajetskom feudu (Bosni)» medijskog «faraona Hamdije» izmišljeni su i osuđeni 1983. «islamski fundamelisti sa deklaracijom» po kojem je islam kao religija označen i imenovan kao «unutarnji državni neprijatelj br.1 jugoslovenstva», jednako opasan kao ranije izmišljena «kosovska iredenta».
- "Faraonova glava" svojim ignorantskim odnosom spram ovog montiranog procesa provukla se kroz «iglene uši».Zanimljivo je i hipotetički da su iste «kadije» tražili ubrzo oslobađanje «fundamentalista» kako bi okrivili još politički aktivnog "faraona" za "nedemokratske sudske procese i postupke.Samo slijepci nisu vidjeli udicu za savim drugu ribu. Neuspjeli pokušaj prekida uzlazne političke linije Predsjednika Ustavotvorne komisije Hamdije u očuvanju Ustava iz 1974., bilo je potrebno «miksati» sa «ekonomskim društvenopolitičkim odnosima» unutar SFRJ. Bosna u vrijeme «nedemokratskog faraona» je imala najveći izvoz u SFRJ (preko 5 milijardi dolara) sa unutarnjim ekonomskim procvatom bazične i finalne proizvodnje u osvajanju. Iz iste centralne «demokratske komunističke» kuhinje montira se metodom «demokratskog centralizma» u Bosni niz političkih procesa, (afera), opasnih po jugoslovenstvo po kojima «faraon» Hamdija krade «jugoslovenske pare iz Beograda kompozicijama vozova» za razvoj svog «tamnog vilajeta». (Afera "Agrokomerc"). Kasnije u kontinuitetu izmišljene «šlag» aferice «Neum i Zeleni plan» su tačke na «lopovluk» u razbijanju «političkog» jedinstva «bosanskog» CK. Jugoideološka SH i "muslimanska-komunistička baza" izmanipulisana metodom inverzije demokratskog centralizma «odsjekla je glavu firaunu»....Tako je Hamdija prvi poginuli borac-šehid za Bosnu a da oružana agresija nije ni počela"..(OFF-SET, Tuzla 2011; "Jugoslavenstvo je SH agresija")