Sokrat
Sokrat, (grč. Sokrátes / Σωκράτης, Atena, 469. pr. Kr. - Atena, 399. pr. Kr. ), grčki filozof.
Naveden izvor
uredi- "Činiti nepravdu gore je nego trpjeti nepravdu."
~ Platon, Gorgija (469b-469c, 473a)
- "Život bez ispitivanja čovjeku nije vrijedan življenja" / ὁ δὲ ἀνεξέταστος βίος οὐ βιωτὸς ἀνθρώπῳ
~ Platon, Obrana Sokratova, 38a
- "Znam da ništa ne znam." / "Jedno znam - da ni to jedno ne znam."
~ parafraza prema Sokratovim izjavama u Platonovu dijalogu Obrana Sokratova, usp. tu 21d: "Odlazeći od njega, ovakve sam misli prevrtao: 'Od ovog sam čovjeka mudriji - izgleda naime da niti jedan od nas dvojice ne zna ništa, niti što je dobro niti što je lijepo. Samo što ovaj misli da nešto zna, dok u stvari ne zna ništa, dok ja, budući da ništa ne znam, niti mislim da išto znam. Izgleda da sam doista samo u ovoj sitnici mudriji od njega: da ne mislim da znam ono što ne znam.' Nakon toga sam otišao drugomu koji se smatrao još mudrijim od onoga prvoga i stekao sam isto takav dojam - i opet sam se zamjerio i ovomu i mnogima oko njega."[1]
- U Diogena Laertija (II.15) posvjedočen je sličan iskaz: ἔλεγε (...) καὶ εἰδέναι μὲν μηδὲν πλὴν αὐτὸ τοῦτο [εἰδέναι] Kazao je (..) i da ne zna ništa doli to sámo (da zna da ništa ne zna).
- Izvor navoda u poznatu liku može biti mjesto u Ciceronovu djelu Academica (I.15) koje glasi "ipse se nihil scire id unum sciat", no koje daje gornje značenje samo iskrivljavanjem kada se uzme van konteksta. Uzeto šire, to mjesto glasi: "tako je raspravljao da sam ništa nije tvrdio nego druge opovrgavao, govoreći da ništa ne zna doli to da - u čem nadmašuje druge - oni koji ne znaju misle da znaju, dok on sam ne zna ni to jedno (ipse se nihil scire id unum sciat)".
- "Dakle, dragi prijatelju, ni u kome slučaju ne trebamo da pazimo na ono što će kazati o nama svjetina nego što će kazati onaj koji se razumije u pravdu i nepravdu, onaj jedan i sama istina."
~ Platon, Kriton (VIII)
Nenaveden izvor
uredi- "Dragi građani, zašto prevrćete i grebete svaki kamen da bi se još obogatili, a toliko malo pažnje posvećujete svojoj djeci, kojima jednog dana sve to morate prepustiti?"
- "Iskustvo je najbolja škola, samo je školarina vrlo skupa."
- "Istina je ono što se zajedničko nalazi u mnoštvu pojedinačnih mišljenja."
- "Jedina prava mudrost je u saznanju da ništa ne znaš."
- "Jedite kako biste živjeli; ne živite kako biste jeli."
- "Ljenivci nisu samo oni koji ne rade, već i oni koji mogu da rade bolje."
- "Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili."
- "Među prijateljima treba voljeti ne samo one koje žaloste naše nesreće, nego i one koji nam ne zavide na sreći."
- "Mladi ljudi koji žele da se uzmu naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje."
- "Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim rječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim."
- "Ne mogu naučiti nikoga ničemu, ali ga mogu potaknuti da razmišlja."
- "Ne traži razgovor s mrtvacem, a ni dobročinstvo od škrtca."
- "Obrazovanje je razbuktavanje vatre a ne punjenje skladišta."
- "Oženi se u svakom slučaju. Ako dobiješ dobru ženu, bit ćeš sretan. Ako dobiješ lošu, postat ćeš filozof."
- "Prava mudrost započinje onog trenutka kada shvatimo koliko toga malo znamo o životu, sebi i svijetu oko nas."
- "Samo dobar čovjek može biti trajno sretan, dok loš čovjek mora biti nesretan."
- "Sa sumnjom počinje mudrost."
- "Svatko će znati da vam kaže koliko ima koza i ovaca, ali ne i koliko ima prijatelja."
- "Tko nije zadovoljan onim što ima, taj ne bi bio zadovoljan ni s onim što bi htio imati."
- "Tek sada znam koliko malo znam."
- "Tjelesno obrazovanje treba da je jednako sa umnim obrazovanjem."
- "Zadovoljstvo je prirodno bogatstvo, a luksuz je umjetno siromaštvo."
- "Zavist je plijesan duše."
Sokrat u navodima drugih
urediDiogen Laertij, Životi i mišljenja istaknutih filozofa:
- "Nisu mu bila potrebna putovanja, kao većini (filozofa), osim kada je bio obvezan ići u rat. Ostajući ostalo vrijeme na istome mjestu, raspravljao je revno sa sugovornicima voljnima raspravljati, ne kako bi opovrgao njihovo mišljenje, nego kako bi pokušao pomno istražiti istinu." (II.22)
- "Bio je sposoban ne obazirati se na one koji su ga izrugivali. Ponosio se je skromnim prilikama, i nikad nije tražio plaću. Govorio je da najradije jede hranu koja traži najmanje pripreme, i da najradije pije ono što ne traži nešto povrh dostupnoga pića, te da je najbliži bogovima tko najmanje treba." (II.27)
- ἔλεγέ τε τοὺς μὲν ἄλλους ἀνθρώπους ζῆν ἵν᾽ ἐσθίοιεν: αὐτὸς δὲ ἐσθίειν ἵνα ζῴη / "Rekao je da drugi ljudi žive da bi jeli, a on sam jede da bi živio." (II.34)
- "Kad mu je njegova žena primijetila: 'Po nepravdi umireš', on je odgovorio: 'Zar si željela da umrem po pravdi?'" (II.35)
- "Za Xanthippu koja ga je prvo izgrdila, a potom polila vodom reče: 'nisam li rekao da će grmeća Xanthippa donijeti kišu?'" (II.36)
- "Govorio je da živi s goropadnom ženom kao što si jahači biraju jogunaste konje. 'Kao što se ovi', reče, 'svladavši ovakve konje, lako nose s ostalima, tako ću se i ja po iskustvu sa Xanthippom lakše prilagoditi drugim ljudima." (II.37)
Izvori
uredi- ↑ Platon, Obrana Sokratova (prev. L. Boršić), Demetra, Zagreb, 2000., str. 69