Sveto Letica

hrvatski stožerni admiral

Sveto LeticaBarba” (4. travnja 1926. – 6. studenoga 2001.), stožerni admiral, prvi i ratni zapovjednik Hrvatske ratne mornarice.

Naveden izvor uredi

Pomorska doktrina JRM uredi

  • ...ratna mornarica se i dalje mora osposobljavati za borbena djelovanja u svim uvjetima, primjenjujući prije svega napadna djelovanja na otvorenom i prilazima obalnom moru, ali i upornu obranu u obalnom moru, na otocima i obali. Pomorskim snagama i avijacijom nećemo biti u stanju na otvorenom moru slomiti napadnu moć agresora, zbog čega moramo i nadalje zadržati elastičan i ekonomski prihvatljiv koncept obrane.
  • S obzirom na to da će potencijalni agresor u perspektivi još više oja­čati svoje zrakoplovne snage i snage protubrodske obrane, težište raz­voja udarnih pomorskih snaga treba više usmjeriti s površinskih brodova (osjetljivih na zračne udare) na otporniju podvodnu komponentu (podmornice, po­morske diverzante, minsko oružje).
  • Povoljna je okolnost što stalno jačaju ka­paciteti civilnog sektora zanimljivi za vođenje oružane borbe na moru. Angažiranjem brodova civilnog sektora (trajekti, koće, hidrogliseri, sportske ronilice i dr.) smanjit će se potreba za namejnskim brodovima koji i dalje čine okosnicu obalnih pomorskih snaga.
  • Zahtjev za većom mobilnosti mornaričkog pješaštva bit će ostvaren pove­ćanjem transportnih kapaciteta do mogućnosti da se u samo jednoj turi može prevesti kompletna brigada mornaričkog pješaštva (2/3 morem, 1/3 zrakom) iz područja srednjeg Jadrana na bilo koju točku na našoj obali.
    • Uvodno izlaganje na okruglom stolu "Jugoslovenska mornarica u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije", Beograd, 1986.[1]

O svom aktiviranju uredi

  • Ja sam osjetio da ja, kao Hrvat, da moram, u ovoj situaciji, da stavim na raspolaganje svoje skromne mogućnosti kao profesionalac, vojnik i mornar, za dobrobit Hrvatske Republike i da doprinesem koliko mogu da se sloboda, nezavisnost i suverenitet Rpublike Hrvatske što prije ostvari i zaštiti i da se hrvatska teritorija oslobodi od Miloševićevog imperijalizma koji je svestrano podržan od bivše jugosoldateske i ovih bandita koji žare i pale s njima skupa po Slavoniji i Baranji, Baniji i u ovom dijelu Dalmacije.
    • Izjava za HTV, rujan 1991.[2]
  • Pitao bih samo generala Kadijevića, kad je obilazio memorijalni centar na Sutjesci, gdje su ostale nebrojene kosti mojih Dalmatinaca za slobodnu Hrvatsku i jednu drugu Jugoslaviju, da li se sjetio barem reći: 'oprostite, drugovi, vi ste ostavili svoje kosti na Sutjesci i Zelengori, a ja sam dezertirao i pobjegao sa Neretve. Zato još jednom na kraju Miloševiću i Kadijeviću kažem: NO PASSARAN.
    • Večernji list, kolovoz 1991.

O bitki u Splitskom kanalu uredi

  • Zahvaljujući pravodobnim pripremama, hrabrosti i odlučnosti da ostanu svoji na svome obranjen je Split. Bili smo spremni i na nove napade, ali porazili smo neprijatelja u svakom pogledu. Pala je njihova bahatost i šepurenje našim morem.
  • Jugomornarica je dozivjela poraz. Ne toliko po materijalnoj šteti, teži je bio moralni gubitak. Oštećeni razarač "Split" skupa s ostalim niihovim brodovima pobjegao je prema Korčuli, a sutradan i prema Visu. Od tog dana na ovom dijelu Dalmacije više se nije pojavio ni jedan jedini brod Jugomornarice. I to je ta pobjeda.
    • Govor u povodu prve godišnjice bitke, 17. studenoga 1992.[3]

O protivniku uredi

  • S obzirom na sadašnje mogućnosti jugoslavenske mornarice i ono čim raspolaže u jedinoj luci Boki, osobno držim da zasad ona ne predstavlja silu koja bi nam mogla stvarati značajnije probleme na našem Jadranu.
    • 14. studenoga 1993.[4]

Citati o osobi uredi

  • Ako ti Letica bude tamo radio. Pa taj nema, taj ti je gori od onog Špegelja koji ti je zamrsio čorbu. To ti vjeruj meni, a ti sad kako god oćeš.
    • Načelnik generalštaba JNA Veljko Kadijević predsjedniku Tuđmanu, jesen 1991.[5]
  • U trenutku kada ga je Hrvatska najviše trebala, bez oklijevanja je stao na čelo Hrvatske ratne mornarice te svoje znanje i veliko iskustvo, utkao u obranu našeg Jadrana, naše Domovine.[6]
    • Predsjednik Mesić, povodom smrti, 8. studenoga 2001.
  • Admiral Letica ostat će upisan na svijetlim stranicama Domovinskog rata kao časnik koji je u najtežim trenucima naše novije povijesti preuzeo tešku i odgovornu dužnost zapovjednika, a ujedno i osnivača Hrvatske ratne mornarice. Svojim bogatim iskustvom osobnom upornošću i znanjem ustrojio je mornaričke snage koje su obranile Jadransko more i izvojevale jednu od prvih pobjeda u oslobodilačkom ratu. Hrvatski narod i Oružane snage Republike Hrvatske čuvat će vječnu uspomenu na ponosnog ratnika i časnog čovjeka admirala Svetu Leticu.[6]

Izvori uredi

  1. Letica, Sveto. "Razvoj Jugoslavenske mornarice, doktrina njene upotrebe" u Matović, Ivo (ur.) Jugoslavenska mornarica u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije, Beograd, 1986., str. 129-139.
  2. "Hrvatska ratna mornarica 25 godina", 07:00, HRT. YouTube, 2016.
  3. "Split - svoj na svome",Hrvatski vojnik, broj 26., 4. prosinca 1992., str. 7.
  4. "Hrvatski spomenar - dogodilo se na današnji dan"
  5. "TUĐMAN: Učinit ću sve za prekid vatre KADIJEVIĆ: Letica ti je gori od Špegelja", Slobodna Dalmacija, 30.4.2000.
  6. 6,0 6,1 "Umro stožerni admiral Sveto Letica ", Hrt.hr, 8. studenoga 2001.