Franjo Tuđman

Franjo Tuđman (1922. – 1999.), povjesničar i prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske.

Franjo Tuđman

Naveden izvor

• "Možete mi evo, uzeti i slobodu, pa i život, ali ne i misao, ne i istinu, ne i moj prilog povijesti naroda kojemu pripadam."
  • Utorak, 14. kolovoza 1984. (III - 81. dan) - iz dnevnika pisanog u zatvoru

• »Danas, nakon što smo u Jugoslaviji pa i u svijetu, jedno vrijeme živjeli pod opsesijom socijalističkog integralizma, i nakon što su neki smatrali da pobjeda revolucije i Titova komunizma treba dovesti do integralnog jugoslavenstva (moram priznati da ja nikada nisam spadao među takve), ponovo bivamo svjedocima unitarističkih tendencija, pod utjecajem socijalističkog međunarodnog integralizma. I gdje smo? Nacionalno pitanje postavlja se kao težišno u svim višenacionalnim državama. Što se svijet više kulturno, civilizacijski, tehnički, informatički integrira, nacionalno se sve više ispoljava.«
  • »Hrvatska povijest je moja povijest« – razgovor za časopis Polet, br. 415. i 416., od 27. listopada i 10. studenoga 1989. (razgovarali Mate Bašić i Ivica Buljan).

• "U ovom teškom trenutku i na povijesnoj prekretnici, pozivam vas, braćo i sestre da ispunite svoju svetu dužnost u obrani domovine. Budimo složni u borbi za slobodu naše hrvatske zemlje, našega mora i neba nad jedinom i vječnom nam Hrvatskom"
  • Poziv na obranu 5. listopada 1991. na HTV-u

• "Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvi sami želimo i nećemo nikome dopuštati sa strane da nam propisuje kakva ta Hrvatska treba da bude"
  • Govor na trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu

• "..Draga hrvatska braćo i sestre, imamo na čemu graditi svoju povijest, imamo zašto biti povijesni i čuvajmo to što smo stvorili. Znajmo da je naša sudbina samo u našim rukama. Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska!"
  • Govor na trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu

• "Sveti oče! Hrvati su jedan od najstarijih naroda današnje Europe. Oni su, u doba velike seobe naroda, u ova područja jugoistočne Europe, između Dunava i Jadrana, došli iz svoje pradomovine, “Bijele Hrvatske”, koja je bila na području Vašeg zavičaja u Poljskoj. Došavši ovamo, oni su ubrzo, još u VII. stoljeću prihvatili Kristovu vjeru i rimskog biskupa kao njegova namjesnika, postavši i ostavši za trajna vremena sastavnim dijelom izgradnje i obrane zapadne kršćanske uljudbe."
  • Pozdravni govor u prigodi prvog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, Zračna luka Zagreb, 10. rujna 1994.

• "Mi nećemo dopustiti ostacima jugokomunističkog sustava, niti jugosrpskog, stanje kakvo smo bili zatekli u Hrvatskoj uspostavom hrvatske slobode i demokracije. Nećemo dopustiti da nam sve to dovedu u pitanje. Nećemo to dopustiti tim jugokomunističkim ostacima, ali ni onim političkim diletantima, bezglavim smušenjacima koji ne vide o čemu se zapravo radi danas u Hrvatskoj i u svijetu sa kojekakvim regionalnim planovima...Nećemo dopustiti onima koji se vežu i sa crnim vragom protiv hrvatske slobode i hrvatske nezavisnosti, ne samo sa crnim, nego i zelenim i žutim vragovima...Nećemo dopustiti onim koji se povezuju sa svima protivnicima hrvatske samostalnosti, ne samo povezuju nego im se nude, ne samo da im se nude nego im se prodaju za Judine škude, kao što se i sami hvale da dobivaju dotacije iz svih centara svijeta, a povezuju se od fundamentalističkih ekstremista, do kojekakvih lažnih propovjednika, pseudodemokratskih obmanjivača koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija."
  • Govor u Zračnoj luci Zagreb 23. studenoga 1996.

• "Da! Mi smo stvarali svoju Hrvatsku (........) za ljudska prava i za slobodu medija, ali za ljudska prava prije svega većine hrvatskoga naroda. Ali ćemo, razumije se, mi sa tom hrvatskom slobodom i demokracijom osigurati i manjini ta ljudska prava i slobodu medija. Ali nećemo dopustiti da nam ti sa strane rješavaju, odnosno nameću rješenja. Hrvatska neće biti ničija kolonija. Hrvatska je dosta bila i pod Mlečanima i pod Stambolom, i pod Bečom i pod Peštom, i pod Beogradom. Hrvatska je izvojevala svoju slobodu, svoju samostalnost, svoje pravo da sama odlučuje o svojoj sudbini."
  • Govor u Zračnoj luci Zagreb 23. studenoga 1996.

• "Velebnom pobjedom demokracije, koja je omogućila saziv i ovakav sastav Hrvatskoga sabora, stvorena je takva duhovna klima da gotovo zahtijeva svečarske velike riječi.
  Međutim, prilike u kojima živimo, okolnosti koje nas okružuju i osobito zadaće što su pred nama ne dopuštaju nam blještavi trijumfalizam, niti velika i olaka obećanja. Ipak, pozivajući na krajnju razboritost i promišljenost, daleko smo od svake zdvojnosti i pesimističkog malodušja."
  • Govor u Saboru 30. svibnja 1990.

• "Nisu nam za sva zla samo drugi krivi. Niti će nam u bilo kakvim okolnostima samo drugi krojiti sudbinu. I za sadašnje stanje svi na svoj način snosimo dio odgovornosti. A pogotovo za budućnost: svoju osobnu, svoga zvanja i svoga naroda."

• Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi. Nije želio ni sve ono što smo ovdje pretrpili u Vukovaru i u čitavoj Hrvatskoj. ... Sve ovo što činimo nije samo u uskom, lokalnom interesu, nego i u općehrvatskom, općeuropskom, u interesu mira, budućnosti ovoga kraja i Europe. I neka nam živi suživot hrvatskog naroda sa srpskom i drugim etničkim zajednicama na ovim područjima. Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska.
  • Govor u Vukovaru 8. lipnja 1997., povodom reintegracije istočnog dijela Slavonije u ustavno-pravni poredak RH

Nenaveden izvor

• „Uvjeren sam da je žrtva njegova mladog života dragocjen prinos stvaranju suverene i samostalne hrvatske države, koja je pokojnom Zdeslavu bila najveća svetinja. Žrtva života je najveća žrtva i vjerujem da palima za domovinu život ne završava, te se ugrađuj u neumrlo sjećanje hrvatskog naroda i hrvatske domovine. Jer vjernima se život mijenja, a ne oduzimlje...” ~ o Zdeslavu Turiću

Citati o Tuđmanu

• »Štoviše, kao nositelj partizanske spomenice 1941. i general koji je za svoj prilog osnovi općenarodne obrane i nagrađen i odlikovan (pored devet ratnih i mirnodopskih odlikovanja) i najvišim »Ordenom za vojne zasluge«, dužan sam boriti se do kraja za obranu integriteta i dostojanstva svoje ličnosti, a kao povjesničar i za utvrđivanje povijesne istine, bez poštivanja koje nema i ne može biti ni moralnog odnosa među ljudima, niti čvrsta društvenog poretka, ni trajna mira i suradnje među narodima.«
  • Usudbene povjestice, str. 656.

• "Nisam želio ići [u Haag] da ne štetim Tuđmanu. On i Milošević nisu isto i ne bi bilo pošteno da se Tuđmanu sudi u Haagu. No, mislim da bi oni to uradili."
  • Kiro Gligorov, Jutarnji list (Vurušić, 2007.)
• »Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku.«
  • Ana Anić, 1989.
  • Gđa. Katić, 1990.

• „Zbog svojih otvorenih, kritičkih izjava o jugoslavenskim problemima – o hegemonističkoj politici Srbije, položaju Hrvatske i službenom, preuveličanom broju broju žrtava Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji, bio je nakon Titine smrti izložen političkom progonu i osuđen na zatvorsku kaznu. Srdačnost, otvorenost i hrabrost, crte su njegovog karaktera. U svojoj knjizi, Franjo Tuđman naglašava razlike između pozitivnog i negativnog nacionalizma. Kao sudionik 12. Konferencije Zaklade za mir i sporazumijevanje, ostavio je nezaboravno sjećanje na svoju ličnost i vrline“.
  • prof. Folmer Wisti, U časopisu Regional Contact, koji je izašao nakon što je dr. Franjo Tuđman bio izabran prvim predsjednikom samostalne Republike Hrvatske

• Nije uvijek bilo lako raditi s njim. No, bio je domoljub i shvaćao je što su najvažniji ciljevi: reintegrirati istočnu Slavoniju, osigurati hrvatske granice i riješiti se UN-a što prije kako bi se nastavilo sa svojim poslom.
  • Jacques Paul Klein, voditelj misije UN-a u intervjuu uklopljenom u dokumentarnu seriju HRT-a Predsjednik Franjo Tuđman - Stvaranje hrvatske države iz 2010. god.

• "Gospodine predsjedniče, Vi ste zadužili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenucima bili na čelu i omogućili stvaranje države. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi nećete dočekati izraze zahvalnosti za to. Učinit će to tek dolazeće generacije. Ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom.
  • Henry Kissinger - Dr. Franjo Tuđman - vizije i postignuća - UHIP, 2002., str. 141

• "Dolazim kako bih zahvalio predsjedniku Tuđmanu i hrvatskom narodu što potpomažu mirovni proces u Bosni. Došao sam izraziti podršku ne samo mirovnom procesu, nego i federaciji u Bosni između Muslimana i Hrvata, mirnom dogovoru o povratku Hrvatskoj zemlje u istočnoj Slavoniji i konačno partnerstvu Hrvatske ne samo sa SAD, nego i s drugim zapadnim zemljama koje vjeruju u slobodu, ljudska prava i demokraciju, u mir i napredak, i koje sve na tome rade zajedno.
  • Predsjednik Bill Clinton, veljače 1996. (Thomas Patrick Melady: Tuđman i budućnost Hrvatske, Zagreb 2003., 127.)

• "Dragi gospodine Predsjedniče, (…) Prošli smo dugi put do postizanja mira u regiji i stvaranju uvjeta da jaka, neovisna i cjelovita Hrvatska zauzme svoje mjesto u zapadnoj obitelji nacija. Vaše osobno vodstvo posljednje dvije godine bilo je apsolutno presudno za okončanje sukoba u nekadašnjoj Jugoslaviji i postavljanju temelja trajnog mira i pomirenja. Uvjeravam Vas da ćemo učiniti sve što možemo i nastaviti Vam pomagati u ovom teškom trenutku."
  • Predsjednik Bill Clinton u pismu Predsjedniku Tuđmanu Vjesnik, 24. studenoga 1996.

• "O prvom hrvatskom predsjedniku se govori kao o političaru i državniku¸ a zanemaruje se bitna odrednica njegova mišljenja i djelovanja – da je bio povjesničar. Dr. F. Tuđman svoju politiku nije izvodio iz pragmatičnih, ni iz dnevno političkih razloga ili situacija, nego na temelju povijesnih dugoročnih prosudbi do kojih je došao tijekom desetljeća proučavanja europske i hrvatske povijesti. On je još 1968., u vrijeme okupacije Čehoslovačke od SSSR-a, pisao o potrebi ujedinjenja Europe – u vrijeme kada je za mnoge to bila znanstvena fantastika…
  • Miroslav Tuđman: Informacijsko ratište i informacijska znanost, Zagreb HSN, 2008., str. 210.

• "Predsjednik Franjo Tuđman svojom se savješću opredijelio da svoj život uloži u dramatičnu borbu za slobodu čovjeka i hrvatskog naroda i za povijesnu istinu o tom narodu. Pišući knjigu o malim narodima i velikim idejama, kad veliki nisu pravedni, a činjenica je da su neke velike ideje ovoga krvavog XX. stoljeća bile protučovječne jer su bile protubožje… Otkrio je prave probleme, pošao je svjesno putem koji će ga voditi u progone, sve do tamnice. Nailazio je ne samo na nerazumijevanje velikih nego i na protivljenje. Dostojanstvo velikih se upravo tako očituje da budu zaštita slabih i malih, da jamče slobodu i ostvarenje neotuđivih ljudskih i nacionalnih prava potlačenih.
  • Kardinal Franjo Kuharić - Glasnik HDZ-a: dr. Franjo Tuđman 1922.-1999., 64.

• "U bivšem sistemu dr. Franjo Tuđman imao je položaj i mogućnost da udobno živi s privilegijama i ugledom, ali uz cijenu da bude neosjetljiv za sudbinu svoga naroda. Znanjem i iskustvom uvidio je nepravde i svojom savješću je izabrao težak put nenasilne borbe za slobodu i povijesna prava i istinu o svom narodu. Otkrio je prave probleme, pošao je svjesno putem koji će ga voditi u progone, sve do tamnice. Nailazio je ne samo na nerazumijevanje velikih nego i na protivljenje. Dostojanstvo se velikih se upravo tako očituje da budu zaštita slabih i malih, da jamče slobodu i ostvarenje neotuđivih ljudskih i nacionalnih prava potlačenih."
  • Kardinal Franjo Kuharić: Ne malakšimo, Kana, 30/1999., br. 12, str. 12.

• "Nisam susreo čovjeka koji bi više od njega vjerovao u narod i njegovo jedinstvo.
  • Akademik Ivan Aralica: Ambra, Zagreb, 2001., 380.

• "Ostaje neprijeporno: Amerika duguje vječnu zahvalnost Washingtonu i Lincolnu, a Francuska De Gaulleu. Ništa manje, ako ne i više, Hrvatska duguje Tuđmanu. I što nas vrijeme više udaljuje od njega, sve jasnija bit će nam istina: da je najsvjetlije razdoblje hrvatske povijesti zauvijek obilježeno njegovim imenom.
  • Thomas Patrick Melady (Veleposlanik SAD-a pod tri predsjednika) - Dubravko Jelčić: Tuđman i budućnost Hrvatske, Zagreb 2003., 183.

• "Franjo Tuđman bio je hrvatski domoljub. Njegovo djelo započeto je davno prije zbivanja iz proteklih nekoliko godina… Podupirući mandat Ujedinjenih Naroda i mirnu reintegraciju uz izbjegavanje novih sukoba, on je spasio tisuće života – ne samo hrvatskih, nego i ljudi cijele regije. I što je još važnije, njegova mudra politika omogućila je normalizaciju odnosa sa SR Jugoslavijom… Znam da je strastveno vjerovao u europsku Hrvatsku…
  • General Jacques Klein (upravitelj prijelazne uprave Vijeća sigurnosti UN-a za Hrvatsko Podunavlje) (iz knjige fra Andrija Nikić: Dr. Franjo Tuđman – tvorac Republike Hrvatske, Mostar, 2000.

• "Neka im Bog oprosti sve laži o Tuđmanu … Na kraju dajem vam i osnovnu ocjenu dr. Tuđmana kao čovjeka. Volio je vlastiti narod, ali nije imao predrasuda ni prema komu. Otkad sam mu posto savjetnik pa do smrti nikada ga nisam čuo da negativno govori o drugim narodima i vjerama. Bio je svjestan politike granica u današnjoj Europi i nije tražio promjene za Hrvatsku. Ukazivao je na povijesne nepravde i ljudska prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu…
  • Prof. dr. Slobodan Lang (bivši savjetnik Predsjednika RH, Veleposlanik, zastupnik u Saboru), Hrvatski List, br. 220, 11. prosinac 2008.

• "Tuđman je bio mudar, poznavao je povijest i, otvoreno govoreći, uz njegovo vodstvo Hrvati su preko Oluje i drugih vojnih akcija spasili Bosnu i Hercegovinu.
  • Herbert S. Okun, američki veleposlanik: Večernji list, 15. travnja 2006.

Vanjske poveznice

• www.tudjman.hr - Vizija Hrvatske
• www.tudjman.hr - Promišljanja o slobodi, demokraciji, pravdi i istini
• www.tudjman.hr - Rekli su o Tuđmanu