Ksenofont (oko 430.― 354. pr. Kr.), starogrčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar, najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tokom 4. stoljeća pr. Kr.

Ksenofont


Nenaveden izvor uredi

  • "Čovjek se zaljubi gledajući ženu, a žena se najčešće zaljubi slušajući čovjeka." [1]
  • "Sokrat nije imao običaj, toliko prirođen učenim ljudima, da komentira sve što postoji, da pronalazi podrijetlo onoga što sofisti nazivaju prirodom i da se spušta do osnovnih uzoraka postanka nebeskih tijela. Je li moguće da se ljudi - govorio je - tako puno bave onim što se tako malo tiče čovjeka, zato što drže da su naučili sve što je važno znati ili misle da je moguće prezirati stvari koje treba učiti, a udubljuju se u tajne koje ne treba proučavati. Posebno se čudio sljepoći lažnih znanstvenika koji ne shvaćaju da čovjekov um ne može proniknuti u tajne." [2]

Izvori uredi

  1. Skupina autora: Velika enciklopedija aforizama, redakcija Vladimir Brodnjak, et al., pripremili za tisak Đuro Plemenčić i Đuro Šnajder, IV izdanje, Prosvjeta — Globus, Zagreb, 1984.,
  2. Tolstoj: Krug čitanja, Sipar, Zagreb, 2003., 499



Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Wikipedije
Članak Ksenofont postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.